Hrvatsko zagorje specifično je po prirodnom bogatstvu termalne vode i ljekovitog termalnog blata. Od pet termalnih izvora i Tuheljske i Krapinske Toplice prepoznale su izraziti turistički potencijal ljekovitih prirodnih svojstava termalne vode i blata. Tuhelj dio ponude temelje na prirodnom wellnessu, kako ga sami nazivaju. Najveći broj zdravstvenih usluga tamo je obuhvaćen aktivnostima u termalnoj vodi i tretmanima termalnim ljekovitim blatom u SPAeVITA centru njege i ljepote u kojem na zdravstvene postupke otpada oko 14%. Korištenje zdravstvenih usluga u privatnom angažmanu sve je popularnije i u Lječilištu Bizovačkih toplica gdje su u prvih šest mjeseci od ukupnog broja pacijenata, gotovo četvrtinu činili oni koji su došli privatno.

“U istom razdoblju lani bilo je 13 posto pacijenata čiji boravak svrstavamo u područje zdravstvenog turizma. Evidentan je rast broja zdravstvenih turista i to iz godine u godinu, osobito od useljenja u novu zgradu lječilišta koja je trenutno najmoderniji objekt bolničkog smještaja u Hrvatskoj. Počeci su bili skromni, međutim danas, osim vrhunskih uvjeta smještaja, naša je prednost i ono što nam osigurava rast broja zdravstvenih turista rehabilitacija koju u čiju kvalitetu neprestano ulažemo”, objašnjava Sandra Mihaljević, direktorica Lječilišta Bizovačke toplice. Od ukupnog broja pacijenata Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice godišnje nešto više od 20% otpada na zdravstveni turizam. U pitanju je bolnica koja od sredine 19. stoljeća koristi termomineralnu vodu u medicinske svrhe.

Prepoznatljivi i u Europi

“Duga tradicija, ugodna klima, prirodni čimbenici poput ljekovite termomineralne vode, ljekovitog blata i svježeg zraka čine nas prepoznatljivima u Europi. Kad se pridoda iskustvo i stručnost medicinskog osoblja, najnovija dijagnostička oprema i konkurentne cijene zadovoljene su sve predispozicije da pružimo kvalitetnu i cjelovitu uslugu”, objašnjava Željka Žnidarić, ravnateljica Specijalne bolnice Krapinske Toplice.

U prvih šest mjeseci prošle i ove godine zabilježen je porast dolazaka pacijenata koji na vlastiti trošak koriste zdravstvene usluge. Zasad je njihov najveći kupac usluga HZZO, dok preostale krevete, njih 80-ak, koriste u svrhe zdravstvenog turizma. Bolnica je godišnje prosječno popunjena 90%. Pacijenti najčešće odabiru uslugu punog pansiona u kombinaciji s rehabilitacijskim paketima koji prate njihovo zdravstveno stanje. Prosječno se privatni korisnici zadržavaju 15 dana, a najčešći gosti su iz BiH, u porastu je broj gostiju iz Rusije, a dolaze i pacijenti iz Austrije, Slovenije, Nizozemske, Švedske i ostalih zemalja sjeverne Europe. U Termama Tuhelj u ukupnoj strukturi gostiju, najveći broj njih ostaje tri dana, a najčešće su to oni iz Slovenije i Italije, Austrije i Njemačke. Osim tretmana ljekovitim blatom, tražene su vježbe s fizioterapeutom u termalnoj vodi, njezino korištenje na samim izvorima te tretmani poput masaža. Sve su popularnije aktivnosti relaksacije, te vježbe razvijanja vitalne energije poput bosonogog hodanja ili pak programa zvučnim himalajskim zdjelama i chi kung-a.

Prosječni boravak zdravstvenih turista u Bizovačkim je 10-15 dana. Gosti im najviše dolaze iz BiH, Njemačke, Austrije, ali i Hrvatske. Najtraženiji je Senior paket, Deluxe paket , a budući da su nedavno proširili ponudu tražen je i Fit paket – namijenjen onima koji traže opuštanje, ali ne isključivo u wellness smislu, već žele da sve prate i fizioterapeutske aktivnosti – masaža, hidrogimnastika. Naravno, standardno tu su i ručne masaže, kinezitapeing, ali i posebne fizioterapeutske tehnike koje nude, a fokusirane su na uklanjanje boli – Emmett tehnika i Bowen tehnika.

Kako nam otkriva Žnidarić u planu je projekt dogradnje bolničkog kompleksa koji bi sadržavao i nove smještajne kapacitete, znanstveno-nastavni centar, novi polikliničko-rehabilitacijski dio i novu hidroterapiju s wellness centrom.

Idealno Zagorje

“Edukacijom djelatnika za nove tretmane osigurat će se i dodatna ponuda usluga popularnih u zdravstvenom turizmu. Hrvatsko zagorje destinacija je s izrazitim potencijalom jer je na relativno malo prostora prisutno nekoliko toplica s ljekovitom vodom, više desetaka kilometara biciklističkih i pješačkih staza, niz sportskih aktivnosti…”, poručuju iz Tremi Tuhelj.

U Lječilištu Bizovačke Toplice šire ponudu usluga kroz edukaciju terapeuta čime će moći ponuditi i tehnike koje se u Hrvatskoj ne nalaze u svim ustanovama.

“Formirali smo i novi program paket preoperativne rehabilitacije kojeg trenutno nitko ne nudi na tržištu, a modificiran je u dva dijela koji može i ne mora uključivati i usluge smještaja. Drugi dio planova, odnosi se na marketinške aktivnosti na stranim tržištima i predstavljanje u zemljama regije. Iskorak ćemo napraviti i rušenjem starog i izgradnjom novog hotela s četiri zvjezdice s brojnim sadržajima čime ćemo dodatno obogatiti ponudu kroz specifičan wellness koji će uključivati našu ljekovitu geotermalnu vodu, fitness centar i druge sadržaje čime će se značajno obogatiti naša ponuda zdravstvenog turizma”, objašnjava Mihaljević. Sugovornici su se složili da Hrvatska ima golem potencijal za razvoj zdravstvenog turizma zbog termalnih izvora koji se nalaze gotovo u svakom dijelu Hrvatske, a uz to u pitanju je obliku turizma koji može postići značajno povećanje turističkog prometa jer nema sezonski karakter.

“Krapinske Toplice jedna su od vodećih destinacija u Hrvatskoj jer se u istom dvorištu nalaze tri bolnice koje mogu zbrinuti i rehabilitirati najkompleksnije ortopedske i kardiološke pacijente. Dovoljno smo veliki, a opet dovoljni mali da se gosti mogu ujutro rehabilitirati, a popodne razgledavati”, istaknula je Žnidarić. Kaže da su istraživanja stranih tržišta, osmišljavanje individualiziranih ponuda po tržištima, umrežavanje, spajanje zdravstvene i ostalih ponuda u destinaciji samo su neki od načina privlačenja gostiju. Na području naše županije osnovan je Klaster zdravstvenog turizma Zagorje-zdravlje na dlanu, koji će pomoći u prepoznatljivosti destinacije pogodne za pružanje usluga zdravstvenog turizma, nastupanju na stranim tržištima, zajedničkom komuniciranju prema turističkim agencijama te još bolje pozicioniranje unutar Europe, a i šire kao destinacije zdravlja. U sklopu Srednje škole Zabok, a uz potporu Županije u planu je izgradnja Regionalnog centra kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu što će također pridonijeti kvalitetnijem i modernijem obrazovanju mladih bez kojih lanac nemedicinskih usluga u djelatnosti zdravstvenog turizma ne bi mogao funkcionirati” , zaključuje Žnidarić.

Povezivanje je ključ

S tim su se složili i iz Terma Tuhelj u kojima napominju da, kako bi dodatno popularizirali zdravstveni turizam na kontinentu, turističke aktivnosti treba povezati sa seoskim domaćinstvima, tradicijskim obrtima kako bi se gostu mogao ponuditi višednevni program na više destinacija. “Moderan gost je zahtjevan i nije mu više dovoljna samo ponuda određenog resorta, stoga je potrebno spajati grane turizma kako bi gost dobio cjelovitu sliku i cjeloviti doživljaj destinacije u koju dolazi. Tako se radi se tzv. upsell destinacije jer gostu koji dolazi iz jednog razloga, automatski ponudite neki drugi doživljaj koji će se savršeno ukomponirati u njegov prvotni cilj”, zaključuju. Mihaljević napominje kako je udruživanje u klastere jedan od oblika jačanja zdravstvenog turizma stoga su član klastera a Pannonian Health i kroz njega rade na promociji kontinenta, konkretno Slavonije i Baranje.

“Svima su nam potrebne podrške lokalnih i državnih institucija, suradnja s TZ-ima, te marketinške aktivnosti kroz koje bismo svijetu predstavili što sve nudimo na kontinentu. U tijeku je promotivna akcija HTZ-a, izrada letka o zdravstvenom turizmu koji bi se dijelio u špici sezone na graničnim prijelazima. Kad jednom krenemo s kvalitetnim predstavljanjem, ne sumnjam u strelovit razvoj 
zdravstvenog turizma”, zaključuje Mihaljević.