Grad Split već ovog ljeta puknuo je po šavovima zbog turističkog zagušenja, jer je za bar 20 posto probio gornju granicu izdržljivosti koju je na temelju lanjskih brojki definirala opsežna studija prihvatnih kapaciteta Splitsko-dalmatinske županije Instituta za turizam. Turističko opterećenje je prejako za postojeću infrastrukturu, no rješenje nisu ulaganja u infrastrukturu koja bi bi bila preskupa za Grad i njegove stanovnike, upozoravaju naši sugovornici. Osim pada kvalitete života u gradu, ovakav trend će vrlo brzo urušiti i sam turizam, smanjiti potražnju i cijene, a povećati davanja. Jedini mogući smjer za Split je konačno zaustavljanje enormnog rasta broja kreveta, najviše u privatnom smještaju, dnevnih posjetitelja, te prebacivanje turističkog prometa van špice sezone. Ni jedno ni drugo za sad se nije pokazalo kao lak cilj.

U Institutu su izračunali da je broj noćenja u Splitu od 2014. do 2017. godišnje rastao za prosječnih 26 posto, a dosadašnji rezultati u 2018. pokazuju nastavak uzlaznog trenda, kako noćenja tako i kapaciteta, i to najviše u privatnom smještaju. Od ukupno 34,5 tisuće kreveta, koliko je na jučerašnji dan bilo prijavljeno u Splitu na sustav eVisitor, tek 3320 kreveta je u 38 hotela, dok je u privatnom smještaju 23 tisuće kreveta, odnosno čak 18 posto kreveta više nego lani.

Za 18 posto porastao je i broj noćenja u lipnju, dok je svibanj s 211 tisuća noćenja bio jači za 30 posto od lanjskog. Lani je u kolovozu Split imao 555 tisuća noćenja, ili 17 posto više nego u godini prije, u srpnju je bilo 528 tisuća noćenja, ili 21 posto više nego u srpnju 2016. godine. Za Split su to i previsoke brojke.

Analiza koju je Institut napravio anketiranjem građana, turista, jedinica lokalne uprave, te uz pomoć informacija javnih i komunalnih poduzeća, pokazala je da su već lani splitski promet i komunalna infrastruktura bili na granici izdržljivosti. Ugroženi su opskrba vodom i strujom, otpad je posebna priča zbog nesaniranog odlagališta Karepovac, ne funkcionira sustav razdvajanja otpada, ne postoji županijski centar za gospodarenje otpadom.

Nema mjesta ni za otpadne vode, kanalizacija ima slab kapacitet, dolazi do izlijevanja miješanih oborinskih i otpadnih voda u razdobljima opterećenja i niske razina obrade otpadnih voda. Nema dovoljno prometnica, parkinga, ne postoji niti odgovarajući autobusni niti kamionski terminal.

Istraživanje Instituta je pokazalo da turisti još uvijek ne osjećaju ove negativne strane života u Dalmaciji i Splitu, a domaćini su podijeljeni na one koji od turizma zarađuju, pa priželjkuju dodatni rast, i one koji zbog turizma ljeti iseljavaju zbog prevelikih gužvi. Lokalce najviše smeta prometna gužva, gužva na plažama i ulicama, četvrtinu ispitanika smeta buka koja remeti mir u domu, 46 posto neprimjereno odloženo smeće i smrad kontejnera.

Lokalna samouprava smatra da bi broj turista u sezoni trebalo zadržati na postojećoj razini, a broj jednodnevnih posjetitelja smanjiti. Analitičari smatraju da bi Split, s obzirom na svoju veličinu, posebice u usporedbi s Dubrovnikom, mogao povećati broj turista u sezoni, u budućem razdoblju, za oko 30 posto, ali uz prethodno rješavanje ključnih infrastrukturnih problema. To za komunalnu infrastrukturu znači izgradnju velikih javnih garaža u središtu grada, stvaranje sadržaja namijenjenih turistima izvan prostora Dioklecijanove palače, uključujući i Žnjan i Marjan, te reguliranje istodobnog boravka kruzera. Dugoročno valja razmisliti i o izmještanju ključnih prometnih objekata iz područja Gradske luke, u prvom redu trajektne luke i autobusnog kolodvora.

Dok su se jedne strane u jedinicama lokalne samouprave izjasnili da broj kreveta u obiteljskom smještaju te broj kuća i apartmana za odmor treba zadržati na sadašnjoj razini, dozvolili su samo u Splitu rast objekata za 20 posto, a kreveta za 18 posto. To je duplo veći rast od nacionalnog prosjeka u ovoj godini.

Brzi pregled platformi za iznajmljivanje pokazuje da se usred sezone u Splitu može naći i deset do petnaest puta više slobodnih apartmana nego recimo u Rovinju i Poreču, čak Šibeniku. Prvog dana kolovoza u Splitu se preko Booking.coma trenutno može naći čak 716 praznih apartmana za dvoje, u Šibeniku je na taj datum prazno tek tek 184 apartmana, u Rovinju 81, u Poreču tek 40.

“Rast turističkog broja noćenja u Splitu od preko 20 posto godišnje već predstavlja ozbiljan problem. Split nema kapacitet za prihvatiti toliki broj turista uz najbolje upravljanje. Pojedini resursi su konačni i nije ih moguće povećati, a one koje je moguće povećati iziskuju takva financijska ulaganja da bi to značilo povećanje troškova života za domaće stanovništvo do razine koju ne bi mogli izdržati”, upozorava Gojko Čepo, splitski SDP-ovac i bivši gradski vijećnik, inače tehničke struke, te upućen u komunalnu sliku Splita. Čepo pojašnjava da se broj stanovnika u Dalmaciji u špici sezone poveća za oko 40 posto, i tome se prilagođava kompletna infrastruktura.

“Zbog svega 60 ili 70 dana turističke sezone, sve sustave je potrebno projektirati za nekoliko puta veći broj potrošača, koje će platiti oni koji ovdje žive cijelu godinu. Istovremeno, već ove godine, dan uoči početka Ultra Europe festivala na booking.com u Splitu se moglo naći noćenje za 200 kuna po osobi. Ako će broj noćenja u 2018. biti otprilike 2,5 milijuna, prosječna zauzetost ležaja bit će oko 20 posto, što znači da će iznajmljivači i ugostitelji jedni drugima rušiti cijene, a istodobno će i jedni i drugi dobivati će sve veće račune za komunalnu naknadu, odvoz i zbrinjavanje otpada, vodoopskrbu i odvodnju”, pojašnjava Čepo.