VTS nije uspio naći pravne argumente za pravdanje valutne klauzule u slučaju Franak, pa je po mišljenju arbitra Miljenka Giunija poništavanje valutne klauzule u odnosima s potrošačima kasna reakcija pravosuđa u svijetlu odluke Ustavnog suda u tom slučaju. On smatra da odluka VTS-a ne odgovara stvarnom stanju prema kojem je valutna klauzula u RH na životu 50 godina. Ovo je, kaže, bilo za očekivati, jer ono što traži Ustavni sud na bazi europske odluke je “nemoguća misija” u smislu davanja obrazloženja valutne klauzule potrošačima tako da to znači promjenu tečaja i neizvjesnost. VTS-ova odluka suprotna je ranijoj u dijelu valutne klauzule, koja je suprotna dosadašnjoj praksi, a otvoreno je po njemu i pitanje zastare.

Europska presuda u slučaju Kasler protiv OTP (C-26/13), podsjetimo, sadrži dosta jasne upute o pitanju razumljivosti mehanizma valutne klauzule. I drugostupanjski i Vrhovni sud ranije su odbili tužbeni zahtjev Potrošača u dijelu koji se odnosi na ništetnost ugovorne odredbe kojom je glavnica vezana uz švicarac. Postoje pravni lijekovi, navode pojedini punomoćnici tuženih banaka, čiji se komentar očekuje i u pogledu najava suprotne strane o potencijalnom obeštećenju i do 15 mlrd. kn.