Turističke kuće, odnosno vlasnici hotela i kampova imat će ubuduće pravo koncesije plaže na zahtjev, odnosno prednost u dobivanju koncesije na pomorskom dobru, ako njihovi objekti imaju infrastrukturnu vezu izvan naselja, prema plaži na kojoj žele postaviti svoje ležaljke, suncobrane i ostale sadržaje, a što će pak propisivati planovi korištenja pomorskog dobra u njihovim županijama ili jedinicama lokalne samouoprave (JLS). I županije i JLS-i od koncesija će uprihodovati po dva posto više novca nego sad, po 35 posto svaki, dok će 20 posto ići u državni proračun a 10 posto u novi Fond za pomorsko dobro koji će se osnovati. Uz to će se osnovati i nova inspekcija za pomorsko dobro koja će zamijeniti trenutno posve neučinkovit nadzor. Granice pomorskog dobra koje još nisu utvrđene, određivat će županijski uredi, te će se pokrenuti postupak legalizacije objekata na pomorskom dobru koji su u skladu s prostornim planovima, a ostali će se uklanjati.

Sve su to novine iz prijedloga tri zakona u procesu reforme pomorskog zakonodavstva, Zakona o lučkim kapetanijama koji je već u saborskoj proceduri, Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika te Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji bi trebali biti doneseni do kraja godine, kako doznajemo u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Ciljevi reforme su podizanje konkurentnosti pomorskog gospodarstva, digitalizacija pomorskog sustava, podizanje razine sigurnosti plovidbe i zaštite mora te učinkovito upravljanje pomorskim dobrom. Zbog toga što po prirodi stvari teško pomiruje brojne interese javnog i privatnog sektora, novi Zakon o pomorskom dobru Hrvatska čeka već osam godina, zbog čega su mnoge investicije na čekanju, a na terenu vlada nered i česta zlouporaba pomorskog dobra, koji će i dalje ostati u nevlasničkom modelu.

Korištenje plaža pritom je najškakljivija tema koja je kroz godine otvarala brojne afere. Novi Zakon predviđa da će korištenje plaže određivati JLS-i u planu upravljanja pomorskim dobrom, i oni će davati odobrenja za manje zahvate (suncobrani, ležaljke) ili koncesije za veće zahvate, a sve će se davati putem javnih natječaja, uz navedene iznimke kod turističkih kompanija. Kampovi koji se prostiru uz dugačke plaže samo će jedan dio plaže moći dobiti na zahtjev, a ostalo će ići na natječaj. Usto, na svakoj plaži jedan dio će biti bez ikakve djelatnosti, “za ručnike”. I županije i JLS-i imat će obvezu održavanja plaža, i redovnog i izvanrednog, a država će kroz fond intervenirati u slučajevima velikih radova. S obzirom da se na godišnjoj razini od koncesija na pomorskom dobru izvan luka ubere ukupno oko 150 milijuna kuna, Fond za pomorsko dobro bi godišnje trebao raspolagati s 15-tak milijuna kuna.

Kako bi se pojačala suradnja svih dionika (država, županija, JLS), u povjerenstvima za dodjelu koncesija će sjediti predstavnici svih razina, bez obzira tko raspisuje natječaj.

Jačanje inspekcijskog nadzora jedna je od najvećih novosti reforme. Trenutno nadzor provodi takozvana hidrograđevinska inspekcija pri lučkim kapetanijama, i tek pet djelatnika na cijelom Jadranu, čija rješenja ruše i sudovi smatrajući da oni nisu nadležni, budući da poslove inspektora rade pomorci, a ne pravnici. Kroz Zakon o kapetanijama osniva se nova inspekcija pomorskog dobra, uz novu kadrovsku strukturu, pa će inspektori biti pravnici, ekonomisti, osobe koje mogu čitati ugovore, i imat će ingerenciju nad koncesijskim sustavom i korištenjem pomorskog dobra, od nezakonite gradnje nadalje. Takvih inspektora potrebno je bar dvadesetak. Osim za inspektore, edukacija će biti potrebna i za djelatnike županija i JLS-a koji će raditi na utvrđivanju granica, kriterijima za koncesije.

Pojačat će se efikasnost uklanjanja bespravno sagrađenih objekata, a procjena je da je na terenu bar tisuću objekata koji će proći proces mini legalizacije, s obzirom da legalizacija bespravno građenih objekata nije obuhvatila one na pomorskom dobru. Pritom će se moći legalizirati objekti poput mulova, mandrača i riva, ali ne i kuće za odmor i slični objekti na pomorskom dobru. Rok za utvrđivanje granice pomorskog dobra za cijelu obalu bit će tri godine. Propisat će se i žurni postupak za upis pomorskog dobra u zemljišne knjige na razdoblje od 30 dana.

Također, kako bi se privukao što veći broj brodova koji plove pod hrvatskom zastavom, uz digitalizaciju i rezanje admninistracije jahtašima će se ponuditi mogućnost plaćanja poreza po tonaži.

U sklopu smanjenja parafiskalnih nameta, ukinut će se naknade za pomorsko dobro koje je ubirala županija, a umjesto toga vlasnici plovila plaćat će i dalje naknadu za sigurnost plovidbe u kojoj će biti i ekološka naknada koja varira od jačine motora, onaj tko koristi vez u luci plaćat će vez. 
Kroz Zakon o lučkim kapetanijama, neki od operativnih ciljeva su osiguranje reakcije Službe traganja i spašavanja na moru u okviru “zlatnog sata”, u što bi se trebala uključiti helikopterska služba. Načelo zlatnog sata i sada relativno dobro funkcionira na sjevernijim dijelovima obale, a lošije na jugu, kažu u Ministarstvu. Flota lučkih kapetanije stoga će se obnoviti sa 15 novih brodica za traganje i spašavanje. Zakonski prijedlog predviđa i digitaliziranje svih usluga u sljedeće tri godine, odnosno podnošenje i rješavanje zahtjeva elektroničkim putem kroz javne servise. 
 Poboljšavaju se socijalni uvjeti za pomorce, pa će oni koji su 183 dana godišnje na moru steći uvjete za oslobođenje od poreza na dohodak pomoraca u međunarodnoj plovidbi.