Već nekoliko godina Agrokor nije dio grupe tzv. zlatnih sponzora hrvatske nogometne reprezentacije, no vezu nogometa i Agrokora jučer su neočekivano obnovili veleposlanici dviju najvećih svjetskih sila. Američki veleposlanik Robert Kohorst najprije se putem Twittera oglasio porukom kako vjeruje da svi znaju za koga će navijati u četvrtfinalnoj utakmici reprezentacija Hrvatske i Rusije. Ruski veleposlanik Anvar Azimov uzvratio mu je pitanjem znači li to da će SAD možda još platiti LNG, ukinuti vize za Hrvate ili pomoći Agrokoru?

Uoči završnice procesa postizanja nagodbe u Agrokoru, dio koje je i sutrašnje ročište za glasanje vjerovnika, očito se nastavlja diplomatsko pripetavanje. A s tim u vezi neki domaći ekonomisti smatraju kako su igre (pre)moći u priči o Agrokoru aspekt koji od hrvatske politike i institucija sve ovo vrijeme nedovoljno strateški sagledavan i promišljan. Prema ekonomistu Željku Lovrinčeviću, kad se za koji mjesec i konačno na sudu potvrdi nagodba u Agrokoru, Rusija bi u približno 700-tinjak milijardi kuna novčanih tokova realnog gospodarstva Hrvatske svoj utjecaj mogla povećati na 12-13 posto.

Pritom bi na npr. proračunske tokove, a s obzirom na branše u kojima su alocirani njihovi interesi (s naglaskom na oporezivanje PDV-om i trošarinama) on mogao biti reda veličine i 15-ak posto.

Već na jednoj nedavnoj financijskoj konferenciji, kad još nije bilo posve izvjesno koliko će ruske banke vlasnički participirati u strukturi novog Agrokora, Lovrinčević je podcrtao kako utjecaj nagodbe na našu ekonomiju definitivno nije zanemariv jer su pojedini dijelovi Agrokora, poput Hrane, sektori s veoma izraženim multiplikativnim efektima.

Tada je iznio računicu prema kojoj samo sustav Agrokora implicira 6-7 posto novčanih tokova nacionalne ekonomije. Do duplo veće brojke dolazi se, pak, kad se zbroje zone interesa Rusa u nekim drugim sektorima, neovisno o neposrednom vlasništvu. To se prije svega odnosi na energetiku i Inu kao sustav koji je lani ostvario 18,5 milijardi kuna prihoda te Prvo plinarsko društvo koje je 2017. prihodima dosegnulo oko 7,8 milijardi kuna.

U sektoru energetike multiplikativni efekti su plići, kaže Lovrinčević, no podsjeća da istodobno od iduće godine valja računati s potpunom liberalizacijom tržišta plina, a i inače se procjenjuje da u dogledno vrijeme slijedi faza rasta cijena plina.

Spomenutim računicama o skorom rastu ruskog utjecaja na novčane tokove u realnom sektoru treba dodati i skoro raspetljavanje krize Petrokemije i prateću vlasničku transformaciju kompanije s oko dvije milijarde kuna godišnjih prihoda. Vlada bi uskoro trebala obznaniti i konačnu odluku koja će u kutinskoj tvrtki rezultirati vlasničkom kontrolom PPD-a i Ine (Mola).

A kako je dio tih kalkulacija i Ina, ostaje vidjeti i kako će završiti Vladin projekt mogućeg otkupa Molova udjela, odnosno hoće li se sumnje mnogih promatrača i analitičara u ostvarenje tog plana pokazati opravdanima.

Kako bilo, u slučaju Agrokora budući odnosi snaga planom nagodbe prilično su precizno definirani, a sutra su konkretnim glasanjem na potezu vjerovnici.

Sveobuhvatne pripreme za Agrokorovo ročište uključuju niz aspekata, pa između ostalog i sigurnosni aspekt za koji je u redovnim uvjetima zadužena pravosudna policija. Kako ovaj iznimni događaj nadilazi sve dosad viđeno u insolvencijskoj domaćoj praksi, što se potvrđuje i u pogledu broja pozvanih vjerovnika, u iznimku se prometnuo i u pogledu osiguranja, jer kako se neslužbeno doznaje, uz puni angažman pravosudne policije suradnja je potrebna i pomoć od strane snaga temeljne policije. Naime, na ročište za glasovanje o prijedlogu nagodbe u veliku dvoranu Košarkaškog centra “Dražen Petrović” pozvano je ukupno oko 3069 vjerovnika, neovisno o tome jesu li im tražbine priznate ili osporene.

I dok će svoju odluku vjerovnici izraziti uz pomoć aplikacije, kodova i narukvica, uz bitne tehničke pojedinosti poput odlučivanja u prvom krugu o pravu glasa osporenih vjerovnika te potom i o nagodbi, pravnici skreću pozornost na pitanje hoće li prije glasovanja o nagodbi vjerovnici biti upoznati s pravilima po kojem se modelu glasuje. Tako se neki pozivaju na nejasno uređenje pravila glasovanja po lexu te ukazuju na dva modela u Stečajnom zakonu. Za model koji kao osnovicu uzima glasove pristupljenih vjerovnika na ročište navode da je karakterističan za skupštine vjerovnika u stečaju, dok se za glasovanje o stečajnom planu predviđa model 2/3 ukupnih glasova, pri čemu se može glasovati i pismenim putem. 
“Uvjeren sam da nitko ne može reći što je pravilno jer za obje opcije postoje izuzetno čvrsti pravni argumenti, a lex nije dao odgovor”, kaže naš sugovornik koji nije želio biti imenovan. 
Postoje različite interpretacije što su “ukupne tražbine” po čl. 43.st.14., odnosno jesu li ukupne od svih pristupljenih na glasovanje ili od svih koji imaju pravo glasa (utvrđene tražbine minus namirene i interkompanijske tražbine). Ima i onih koji smatraju da je pitanje modela zanemarivo pri rezultatu kojim bi se glasovanjem postigla većina koja je u svim opcijama uvijek potrebna većina, ali ako samo jedan model daje većinu, smatraju da to može postati pravno upitno za dio nezadovoljnih vjerovnika. S mišljenjem da su oba pristupa jednako pravno valjana, ali daju matematički različiti rezultat, slažu se i drugi sugovornici.

S druge strane, prije zaključenja teksta, iz izvora bliskog pravnim savjetnicima izvanredne uprave potvrđeno je da tri trećine čine svi koji imaju pravo glasa, neovisno jesu li i pristupili na ročište, što po njima i tumači da je sukladno pravilima Lexa. 
“Iako će vjerovnici odlučivati o pitanju prava glasa osporenih vjerovnika, nije realno očekivati da će se o tome složiti. To znači da će TS na ročištu donijeti svoju odluku tko ima pravo glasa. Nadalje, tehničko-provedbeni plan za glasovanje o nagodbi predviđa da vjerovnici glasuju samo jednom što znači da će se obračunski prvo vidjeti postoji li kvorum i je li postignuta natpolovična većina po skupinama vjerovnika koje odgovaraju skupinama iz Privremenog vjerovničkog vijeća. Ako bi nagodba prošla po tom modelu ne bi bilo potrebe da se izračuna po drugom modelu 2/3 ukupnih tražbina”, zaključuje naš izvor.