U idealnim uvjetima Hrvatska bi od 2025. mogla postati proizvođač medicinskih robota. Bila bi to kruna desetogodišnjeg razvoja RONNA-e, robota “neurokirurga” kojeg stvaraju profesor Bojan Jerbić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i neurokirurg Darko Chudy iz Kliničke bolnice Dubrava. Bojan Jerbić izjavio je za Poslovni dnevnik da se pripremaju za certifikaciju, dobivanje CE certifikata, što traje 2 – 5 godina i uvod je u početak prodaje na tržištu. “Nije nam problem novac, njega ima, već je teško pronaći partnera za certifikaciju RONNA-e. U Hrvatskoj nema proizvođača medicinske opreme, a to ne možete bez takve kompanije”, kaže Jerbić. Zato partnere traže po EU. Lani su zabilježili velik interes na najvećem sajmu medicinske tehnologije u Düsseldorfu, a slično se, ističe, ponovilo i sada u Londonu.

Navodi da je prerano pričati o biznis modelima. “Ali u trenutku kad ćemo imati CE certifikat mislim da je najbolji put izdvojiti RONNA-u iz fakulteta i Sveučilišta u spin-off tvrtku”, kaže Jerbić. On želi fokusirati samo na R&D, dok za biznis nije zainteresiran. Robot RONNA je prošlog tjedna u Londonu na Hamlyn simpoziju dobila glavnu nagradu za inovaciju. Ovaj hrvatski robo-neurokirurg dosegnuo je razinu autonomije 4, korak do potpune autonomije, istu na kojoj je i Rimčev Concept_Two.

“Do kraja godine planiramo je primijeniti i u invazivnim zahvatima, najvjerojatnije u listopadu, a planu je i proširenje korištenja RONNA-e na operacije kralježnice”, kaže. Pojašnjava da je RONNA zapravo dvoručni robot, a dosada je koristila samo jednu ruku, onu za asistiranje. Sada će moći i više od toga. Primjerice, raditi osjetljivo bušenje livanjske kosti i uvođenje instrumenata. Naglašava da je im uspjeh rezultat pristupa. Robo-neurokirurga počeli su razvijati od polazišta da su roboti tehnički nesavršeni sustavi koji ne mogu izravno zadovoljiti zahtjeve kliničke primjene. “Stoga smo morali razviti niz posve novih pristupa putem kojih se sustav prilagođava svojim vlastitim manama. Zato RONNA, uvjetno rečeno, danas ima kognitivne sposobnosti iznad IQ-a 100, jer može sama kreirati plan svojih ponašanja, dakako po uputama kirurga”, zaključuje Jerbić.