Siemens je početkom lipnja u Zagrebu organizirao stručnu konferenciju posvećenu pametnim zgradama budućnosti što je bio povod da s direktorom Siemensove divizije BT (building technologies) u Sloveniji, Igorom Kulašićem, razgovaramo što sve na informacijama zasnovano modeliranje zgrada (ili BIM – Building information modeling) podrazumijeva. Siemens BT, naime, u svom portfelju već ima preko 2,5 tisuće proizvoda kompatibilnih s BIM sustavima koji u proces projektiranja i izgradnje zgrada donose novu i poboljšanu optimizaciju same gradnje, energetske učinkovitosti, veće uštede te u konačnici omogućavaju bolju održivost. Digitalizacija je, poručuju, ključ za učinkovite i pametne zgrade koje mogu komunicirati. Radi se, saznali smo, o umreženim proizvodima, odnosno senzorima koji neprekidno prikupljaju podatke te ih šalju u oblak na pohranu, a navedeni se podaci dalje koriste kako bi zgrade u kojima provodimo najveći dio dana postale sigurnim i ugodnijim mjestima. Inače, ne radi se samo o luksuzu i slobodnoj odluci hoće li se nova tehnologija na raspolaganju koristiti ili ne jer je BIM pristup u graditeljstvu propisan odlukom Europskog parlamenta iz 2014. godine.

Koje su bile glavne teme zastupljene na konferenciji održanoj u Zagrebu?

Jedan od naših glavnih ciljeva bilo je približavanje najnovijih trendova u graditeljstvu. Siemens je lider u pametnim tehnologijama, zasnovanima na digitalnoj revoluciji 4.0 koje su svoj put sada pronašle i unutar građevinskog sektora. Siemensova trenutna pozicija na tržištu rezultat je sustavnih ulaganja u digitalizaciju i uvjereni smo da će prihvaćanjem tih inovacija i u građevini doći do velike i značajne promjene.

Jesu li predstavljeni konkretni proizvodi te koji bi bili neki od najvećih benefita Siemensove ponude?

Govorimo o trendovima i tehnologijama, konceptu interneta stvari i povezanih uređaja (IoT), pohrani u oblaku (cloudu) te operativnim sustavima. Ističe se, recimo, platforma za upravljanje zgradama i energijom nazvana Desigo CC koja na jedinstvenom korisničkom sučelju objedinjuje podatke iz različitih izvora. Nadalje, kada govorimo o BIM-u veoma su važni tzv. digitalni blizanci, odnosno model koji se koristi u projektiranju zgrade s prednostima poput kontinuirane simulacije gradnje. Navedeno ostavlja dovoljno prostora za ispitivanje, a potom i ispravljanje eventualnih pogrešaka u projektiranju. Do sada je znalo biti problema s usklađivanjem projekata sa stvarnošću pri čemu se koliziji nisu iznimka, a BIM sada omogućava koordinaciju svih aktera te njihovu paralelnu suradnju. S konceptom BIM-a imate skupni dokument u kojem svi mogu zajedno raditi na rješavanju dilema ili preklapanja koja se pojave.

Kakve su zgrade budućnosti?

Usporedite li proizvodnju automobila prije 20 godina i dana svjesni ste koliko je ta promjena bila velika i značajna. U graditeljstvu se to događa upravo sada, svjedočimo nekim revolucionarnim promjenama. Naši su sustavi sposobni naučiti kakvi su procesi pojedine zgrade, a onda tome prilagoditi i njezinu energetsku učinkovitost.

Jesu li Siemensova rješenja univerzalna ili mogu biti custom made?

Uvijek koristimo standardne protokole, ali se oni mogu prilagoditi pojedinačnoj okolini. Najveći nam je izazov u fazi gradnje svatko gleda samo na cijenu i zaboravlja se na dugoročni utjecaj pojedinih rješenja. Tek kad je investitor ili nositelj ugovora svjestan svih benefita, posao je utoliko lakši.

Hoće li za korištenje BIM-a biti potrebna prethodna edukacija, prvenstveno u smjeru korisnosti tog koncepta i važnosti u kontekstu održivosti?

Vjerujem da građevinski sektor danas ima puno znanja i stručnih ljudi, dakle treba promijeniti samo način na koji se radi. Napravili smo platformu koja nudi mogućnost međusobne suradnje, pri čemu se investitor već od početka znati koju funkciju u zgradi želi. Zakonodavni okvir također nalaže da se to danas tako radi, a u prilog ide i činjenica da se upotrebom BIM-a za 10 posto pojeftinjuje sama gradnja. Ovdje je riječ o gradnji u 6 dimenzija pri čemu je peta dimenzija financijski tok, a šesta je upravljanje tom zgradom tijekom njenog životnog vijeka. Podaci kažu da 80 posto troška zgrade nastaje njenim korištenjem, a tek 20 posto u gradnji. Možete odmah izračunati integralni sustav koji nudimo u prosjeku 20 – posto snižava troškove, skoro pa besplatno gradite zgradu.

U čijoj je nadležnosti upravljanje zgradom jednom kada je dovršena te što se tiče sigurnosti, koji su noviteti tu prisutni danas u odnosu na tradicionalne načine gradnje?

Navedeno ovisi o tome je li građena za osobne ili javne potrebe. BIM se i u svijetu još uvijek standardizira, ponajviše s ciljem bi se svi softveri jednog dana međusobno savršeno razumjeli, a Siemens je postao i član udruge Smart Buildings koja pomaže u procesu standardizacije. Jedan od kompanijinih fokusa je cyber sigurnost pri čemu je najvažnija međusobna interoperabilnosti. Recimo, na praktičnom primjeru, to je povezivanje protuprovalnog sustava s rasvjetljenjem koje se pokreće, zajedno s drugim protokolima, kada se ukaže potreba za tim.

Ljudi su još ponekad skeptični prema sustavima koji se oslanjaju na električnu energiju, kao što su recimo senzorna vrata, pa kako njima približiti modernu zgradu koja se gotovo u cijelosti oslanja na takve sustave?

Operativni nivoi svih sustava sposobni su raditi i bez nadzornih sustava u slučaju da oni otkažu. Sustavi iz domene životne sigurnosti uvijek imaju backup napajanje, a svi podaci i informacije se čuvaju i prilikom ponovnog pokretanja sustava se vraćaju.

Na koji se sve način prikupljene informacije poslije mogu koristiti?

U jednoj godini danas generiramo podataka kao čovječanstvo u cijeloj povijesti, a tek manje od pola posto tih podataka se zaista obradi. Recimo, Siemens nudi sustave s aplikacijama koje su same sposobne analizirati podatke te na osnovu algoritma pronaći i načine uštede, povećanja razine sigurnosti te osigurati druge benefite. U Beču postoji veliki nadzorni centar na koji je prikopčano oko sedam tisuća zgrada što definitivno olakšava njihovo održavanje te detekciju onih koje eventualno odstupaju od zadanih parametara. Siemensova stručnost obične podatke pretvara u pametne.

Tko je vaša najčešće publika na predstavljanjima proizvoda iz BT divizije?

Iz Ljubljane pokrivamo cijelu Jadransku regiju, ali ne radimo projekte direktno, već imamo certificirane partnere, a uz njih nam dolazi i dosta projektanata, arhitekata i drugih stručnjaka različitih profila povezanih s ovom tematikom. Tijekom svog rada svi oni se susreću s određenim problemima, a mi smo tu da ih riješimo.

Kakav je interes turističkog sektora, odnosno hotelskih lanaca za vašim proizvodima iz ovog segmenta?

Hrvatska doživljava značajan rast unutar turističke sezone, s tim da na umu treba imati da je gostima najvažnije pružiti istovremenu visoku razinu komfora i sigurnosti. Imate dva suprotna interesa gdje gostima pri tome ne smijemo uskratiti ništa na što su navikli, a s druge strane imamo resurse na koje također trebamo paziti – od energetike, emisija stakleničkih plinova, itd. Dolazi vrijeme kada će se tehnologija u širem smislu početi povezivati te nadograđivati. Svaki grad je kao neko biće i svi organi unutar njega moraju funkcionirati. Siemens je ujedno i jedna od tvrtki koja surađuje na razvoju kvarta u Beču od kojega se nastoji napraviti predio prikladan za život, ali organiziran u skladu sa svim zahtjevima sigurnosti. Infrastruktura je tako dobra da su vam nadomak ruke dostupne različite vrste javnog prijevoza pa nema potrebe da svi posjeduju osobne automobile. To je jedan od primjera na koji smo ponosni.

Surađujete li s fakultetima, imate li problema s pronalaskom adekvatne radne snage s kojom ćete dalje raditi na razvoj rješenja o kojima ovdje pričamo?

Građevinarstvo je u Sloveniji pretrpjelo velike turbulencije što je dijelom posljedica generalnog urušavanja reputacije te struke. Danas je teško motivirati mlade da se odluče za građevinu i s njom povezane studije, iako se posljednjih nekoliko godina zamjećuje trend rasta zainteresiranosti.

Jesu li vam znanja naših stručnjaka od koristi?

Jedna od prednosti Siemensa upravo je kompanijina lokalna prisutnost. Nevjerojatno je kolika je koncentracija konkurenata na ovim tržištima, ali neki se trendovi uvažavaju puno prije nego u drugim zemljama što je omogućilo da smo u pojedinim segmentima napredniji i od zemalja koje se smatraju naprednijima.