Dinosauri su u SAD-u pobijedili. Jedna znanstvena teorija iz biologije pretpostavlja da je prije otprilike 65 milijuna godina meteor doveo do izumiranja dinosaura i procvata sisavaca, uključujući i nas ljude.

Ti veliki, tromi i neprilagodljivi organizmi nisu našli načina da se odupru onome što je uslijedilo nakon prirodne kataklizme. Sisavci, koji su bili manji, agilniji i imali raznovrsniju prehranu, jesu. No, ima i druga teorija, nešto novija, u ekonomiji, koja ukazuje da su unazad nekoliko godina, posebno zahvaljujući nizu čimbenika u SAD-u, umjesto velikih korporacija (dinosaura) na tržištu stradali startupi. Ekonomski dinosauri našli su načina da se održe.

Zaposlenost u padu
Kada je krajem listopada 2017. novinar TechCruncha, pisac i softverski inženjer Jon Evans napisao kolumnu "After the end of startup era" u kojoj je startupe i kult osnivača (foundera) u SAD-u opisao prošlim svršenim vremenom, proglasivši startupe "reliktima prošlog desetljeća" te istaknuvši da su pobjednici dinosauri, zapljusnut je kišom oštrih online strelica. Reakcije, blago rečeno, nisu bile nježne.

Manje od godinu dana kasnije stiglo je i prvo znanstveno istraživanje koje Evansa potvrđuje. Istraživanje Brookings Institutiona pokazuje da je broj startupa u SAD-u u velikom padu. Vašingtonski ekonomsko-politički think-tank Brookings Institution je, prema The Economistu, liberalnom-ekonomskom tjedniku koji kao imperativ postavlja tržišno natjecanje, jedna od najutjecajnijih takvih institucija na svijetu. Brookings u okviru svog projekta Hamilton nije došao samo do saznanja da broj startupa značajno opada već godinama, nego da to ima i širi utjecaj na gospodarstvo. Startupi, posebno u krizama, kreiraju najviše novih radnih mjesta, a sada su primijetili da je zaposlenost u startupima također u padu. Megdan preuzimaju sve veći i jači dinosauri, odnosno korporacije.

Prema Brookingsovom projektu Hamilton od 1979. do 2014. u SAD-u je broj startupa u svim industrijama značajno pao. Najviše u građevinarstvu, proizvodnji i maloprodaji. Pao je i u veleprodaji, poljoprivredi, rudarstvu, financijama, uslugama i transportu. Prije su u svim industrijama startupi činili između 10 i 20 posto poslovnih subjekata, a sada je taj pokazatelj na četiri do devet posto. Ova statistika, koja je potpuno suprotna postojećem prevladavajućem javnom narativu, i to globalno, a u kojem prevladava uspješna bitka startupa kontra velikih korporacija, zanimljiva je i u kontekstu Hrvatske.

To je tim zanimljivije, jer sa startupima kao što su Rimac Automobili Mate Rimca, Bellabeat Sandra Mura i Urške Sršen, Photomath Damira Sabola i još mnogih drugih domaćih startupa i njihovih domaćih osnivača i Hrvatska po prvi puta bilježi velike svjetske priče o uspjehu ponikle iz vlastitog startup ekosustava. Država pak preko HBOR-a po prvi put pokazuje stvarnu volju i da nešto poduzme u financijskom smislu. Dakle, trendovi u SAD-u ukazuju nam u kojem bi se smjeru hrvatski startup ekosustav mogao razviti u budućnosti, jer kaska za onim iz SAD-a.

Manje poduzetnika 
Brookings tvrdi da pad broja startupa treba tražiti u nizu čimbenika. Prvo, u izrazito velikom broju preuzimanja startupa. Primjerice, Google je od 2001.-2017. preuzeo više od 200 startupa, i nikako nije jedini. Na ovaj se problem žale i Izraelci, jer stalno rade nove startupe. No, najbolje im preuzimaju američki IT divovi pa nikako da stvore bazen lokalnih velikih igrača. Drugi razlog je što je velikim korporacijama, tvrdi Brookings, u SAD-u sve lakše ishoditi dopuštenja za velika preuzimanja.

Time se stvaraju koncentracije potpuno nezamislive prije par desetljeća. Taj trend vidimo i u Hrvatskoj. Mnogo se takvih regulatornih odobrenja u SAD-u sada očekuje, a niz ih je već završen. Primjerice, ono AT&T-a koji je dobio zeleno svijetlo za kupnju Time Warner, The Walt Disney za kupnju 21st Century Fox, Bayera za Monsanto, ChemChina za Syngentu itd. Nadalje, sve je manje visoko-obrazovanih Amerikanaca zainteresirano za poduzetništvo. Godine 1992. svoje je tvrtke otvorilo četiri posto diplomanata u SAD-a, a 2017. njih svega 2,2 posto.

Korporacije su počele davati sve primamljivije ponude top stručnjacima i znanstvenicima, ali to je smanjilo brojnost startupa i time brojnost radnih mjesta koja oni nude. Negativno je na brojnost startupa utjecala i činjenica da su investitori promijenili taktiku i umjesto na jednog konja u tržišnoj utrci, klade se na sve pomalo. Kao primjer se navodi investicijska tvrtka Berkshire Hathaway, koja ima udio u svih pet najvećih zračnih kompanija u SAD-u. Nema favorita. Usto, padaju i investicije koje rade korporacije pa time nestaju potrebe za poslovima koje bi startupi nudili. Čimbenika koji utječu ima još mnogo.

No, najzanimljivije je da se iz Brookingsovog izvještaja jasno može iščitati da je to regionalno specifična priča. Primjerice Kinezi, koji mnogo ulažu u razvoj vlastite startup scene, imaju trenutačno potpuno suprotne trendove od američkih. Drugim riječima, Brookings pruža vrelo korisnih informacija o tome što u Hrvatskoj ne bi trebali raditi dok slijedimo američki model, ako dugoročno želimo jačati vlastiti startup ekosustav.