Jučerašnja odluka Europske središnje banke (ECB) potvrdila je očekivanja: još najmanje godinu dana neće biti rasta referentnih kamatnih stopa u Europi pa ni, posljedično, rasta kamata na kredite s promjenjivom kamatnom stopom u Hrvatskoj. ECB je jučer najavio da će zaustaviti program otkupa obveznica do kraja ove godine s tim da će do rujna dinamika ostati kao i dosad, 30 milijardi eura mjesečno, a potom se od listopada do prosinca prepoloviti na 15 milijardi eura. Istovremeno, ECB stabilnost eurozone nije prepustio slučaju ni tržišnim spekulacijama najavivši da ključne kamate ostaju na trenutnim razinama “najranije do ljeta 2019., a bude li potrebno i dulje”.

Odluka Europske središnje banke poruka je i za domaće klijente koji su vraćanje obveza ugovorili uz varijabilne kamate, u koje je ugrađena referentna stopa, poput euribora, libora, Nacionalne referentne stope (NRS)… Budući da referente kamate zasad ostaju povijesno niske, njihove mjesečne rate, barem u narednih godinu dana, neće bitno rasti. Takva kretanja potvrđuju i u Hrvatskoj narodnoj banci.

Blage oscilacije

“Mjere ECB-a u skladu su s ranijim najavama, štoviše čak su i nešto manje od očekivanja na tržištu”, kaže viceguverner HNB-a za superviziju Damir Odak. Dodaje da u ovom trenutku ne vidi osnove ni u NRS-u ni u euriboru za rast kamatnih stopa klijentima.

“Kamatne stope na depozite i kredite se kontinuirano smanjuju. Cijena zaduživanja države također je u padu, euribor je stabilan. Ništa na tržištu se ne događa što bi ukazivalo na veći rast kamatnih stopa”, kaže šef supervizije. Ipak, budući da se formiraju na tržištu, blaže oscilacije referentnog euribora su moguće. Tako su, prema pisanju Jutarnjeg lista, iz Erste banke klijentu odaslali obavijest o rastu kamatne stope za stambeni kredit s 5,014 na 5,019 posto zbog rasta šestomjesečnog euribora, što mjesečnu ratu u prosjeku čini 63 lipe skupljom. Iz Erstea objašnjavaju da “6-mjesečni euribor koji će biti u primjeni od 1. srpnja iznosi -0,269, odnosno porastao je za 0,002 u odnosu na onaj koji se primjenjuje u prvom polugodištu (-0,271)”. Istodobno, 12-mjesečni euribor u primjeni od 1. lipnja porastao je za 0,005 bodova na -0,184.

Kraj na vidiku

Pismo i odluka ECB-a podsjetnici su da je eri jeftinog novca kraj blizu. Presudna će biti inflacija; cilj Frankfurta je 2 posto, a trenutni konsenzus Focus Economicsa za ovu godinu je 1,5 posto u eurozoni, no treba imati na umu rastuće cijene nafte. Iz HNB-a duže vrijeme upozoravaju klijente da odvagnu refinanciranje i mogućnost fiksiranja kamata ne bi li se zaštitili u slučaju njihovog rasta.

Kamatna stopa vezana za euribor većinom se sastoji od fiksnog dijela. Zbog toga i manji rast euribora (koji će se prije ili kasnije vratiti na povijesne prosjeke blizu 2 posto) rezultira znatnim rastom obveza. NRS pak odražava trošak financiranja na domaćem tržištu pa s odgodom od nekoliko kvartala reagira na rast cijene novca. Za razliku od euribora, koji nije osjetljiv na premiju rizika zemlje, NRS bi odrazio bolji kreditni rejting koji se smiješi Hrvatskoj. Iako banke mogu smanjiti fiksni dio kamate, zakonski propisi ne dozvoljavaju da se jednom smanjen ponovno podiže pa je teško očekivati da bi si kreditori odrezali izvor prihoda krene li tržište u suprotnom smjeru. v