Dok je i jučer na Danu poduzetnika premijer Andrej Plenković najavio kako se priprema drugi paket porezne reforme, koja uključuje smanjenje opće stope najizdašnijeg punjača proračuna PDV-a, počevši od 1. siječnja 2019., iz redova poduzetnika upućuju se pozivi Vladi da reforma obuhvati i porezna opterećenja rada. U rezanju tog tereta poslodavci prepoznaju slamku spasa u situaciji u kojoj iz Hrvatske odlaze mladi i educirani ljudi i sve više prevladava osjećaj besperspektivnosti potrebnije pribjeći rezanjem oporezivanja rada.

Predsjednik uprave Plive Mihael Furijan kaže kako od dva ključna motiva za odluke o investiranju – talentirane ljude i porezni okvir – Hrvatska ispunjava prvi, no porezi su visoki, posebice na srednje i visoke dohotke i posebice kada se uspoređujemo Češkom i Bugarskom, zemljama s flat-taxom od 10 posto. "Smanjenje opterećenja na dohodak nama poslodavcima neće smanjiti troškove, ali će se povećati raspoloživost dohotka građana i poboljšati život u Hrvatskoj, što će zadržati kvalitetne ljude koji sada odlaze", poručio je Furijan.

Takvo mišljenje dijele mnogi veliki poslodavci koji su sudjelovali na godišnjoj HUP-ovoj konferenciji, koja je ove godine posvećena novim prilikama i novom desetljeću. Ako nove prilike koje se otvaraju iskoristimo, do 2028. Hrvatska može biti zemlja koja snažno raste, u kojoj se uspješno posluje, u kojoj se ostaje i u koju se doseljava jer tu žive zadovoljni ljudi, istaknula je predsjednica HUP-a Gordana Deranja, koja je svoj govor započela simboličnim performansom s nizom pozitivnih statistika koje je Hrvatska mogla danas bilježiti da nije propustila poduzeti reforme u protekla dva desetljeća. 

"Dok se mi uporno odbijamo mijenjati, u svijetu oko nas se događaju tektonske promjene koje potiču nove disruptivne tehnologije. Ali to je i naša nova šansa. Jer za budućnost će biti puno važnije kako ćemo se i koliko brzo prilagođavati tom novom svijetu i pripremati za buduće promjene, od startne pozicije s koje krećemo", istaknula je Deranja, pozivajući da i u gospodarskom natjecanju s drugima budemo više aktivni i nabijeni emocijama kao što smo u sportu. Sama predsjednica HUP-a vrlo je energično pozvala na promjene. 

"Uvijek smo voljeli pobjeđivati, nemojmo se sada miriti s time da su svi drugi bolji od nas. Hrvatska može i zaslužuje bolje", zaključila je, pozivajući sve – predstavnike vlasti i opozicije, poslodavce i sindikate, akademsku i medijsku zajednicu da okupe snage i fokusiraju se na ono što je bitno, na reforme. U njezinom poruci, kazala je nakon konferencije, nije bio poziv za veliku koaliciju, nego okupljanje i nacionalni konsenzus oko onoga što zahtijeva promjene koje ne treba prekidati ako dođe do promjene vlasti. Nebitno je, kaže, hoće li za promjene biti nužna velika koalicija ili ih je moguće provesti konsenzus, o kojemu promptno treba započeti razgovore. 

Na statistike šefice HUP-a uzvratio je premijer nizom svojih statistika, kojima standardno započinje svoje govore, a ovaj je upotpunjen i podsjećanjima kako je za zaostajanje Hrvatske za drugim tranzicijskim zemljama rat koji je potrošio kapital i odbio ulaganja, a i zbog svega je kasnio hrvatski ulazak u EU. Promjene se, od kada djeluje njegova vlada, provode, a osim poreznih, za jesen najavljuje i odluke o reformi mirovinskog sustava, a nastavit će se i kurikularna reforma u obrazovanju i u znanost će se uložiti milijarda kuna.

Za promjene se na konferenciji založila i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, koja je pred premijerom nabrojila čitav niz područja koja zahtijevaju intervenciju kako bi se popravilo sliku današnje Hrvatske. Rasterećenje plaća jedno je od njih.  "Nemojte me krivo shvatiti, pozdravljam napore Vlade, ali postoje brojni pokazatelji koji govore o našem lošem položaju u usporedbi s drugim zemljama", kazala je predsjednica, kritizirajući praksu da se problemima ne pristupa na sustavan način, te da prioriteti nisu jasno postavljeni.

Često se, prema njezinoj ocjeni, podliježe medijskoj psihozi i zakoni donose kako bi se privremeno gasili problemi. Kritizira i što se kod odabira strateških projekata ne vodi računa o tomu što su doista strateški interesi zemlje, a promjene bi rado vidjela i kod poticaja koje država daje koje su se pokazale ili neefikasnima, primjerice u poljoprivredi, ili ne obuhvaćaju domaću komponentu proizvodnje kao što je slučaj u poticajima uvoza električnih vozila. Premijer je kritike i savjete predsjednice, kao i poslodavaca, odslušao do samog kraja konferencije, poprativši i uručivanja nagrada najinovativnijim projektima učenika i nastavnika iz pet hrvatskih škola.