Trebao je imati najvrijedniji hrvatski startup, a ispalo je obrnuto. No, ne zato što se prosto hvalisao već zato što je otišao korak dalje. Koketirao s tamnom stranom. Slučaj Renata Librića, hrvatskog poduzetnika, osnivača i direktora startupa Bouxtie, specijaliziranog za prodaju i razmjenu personaliziranih poklon kartica (engl. gift cards) preko mobitela, a koji je u SAD-u osumnjičen za prijevaru investitora tešku milijun i pol dolara, prvi je takav slučaj u domaćem startup svijetu.
Nije da dosad nije bilo investitora u Hrvatskoj koji su smatrali da su ih startupaši prevarili. Bilo ih je. O tome su nerado pričali, jer tanka je granica između krive procjene sposobnosti tima, kvalitete poslovnog plana, realnosti ciljeva i nepredvidljivosti poslovnog okruženja s jedne strane, te zle pa i kriminalne namjere s druge strane.
Zato u pravilu investitori nisu aktivno išli za tim da to riješe javnim istupima, instrumentima pravne države, a s obzirom na razinu ulaganja u startupe u Hrvatskoj, niti su te, navodne prijevare, bile u tolikom iznosu. No, Librićev slučaj otvara pitanje koliko su zaštićeni ulagači u startupe u Hrvatskoj?
Fokus na investitorima
SAD ima najrazvijeniji startup ekosustav na svijetu. Pa kad potražite njihovu statistiku prevara investitora dobijete more podataka. SEC, američki pandan Hanfe, objavio je da je u financijskoj 2017. godini prevarenim investitorima uspio povratiti rekordnih 1,07 milijardi dolara.
Najviše je povratio kupcima udjela u različite fondove poput CR Intrinsic Investors fonda, JPMorgan Chase fonda, i dva fonda Credit Suisse RMBS-a. Najveće kazne naplatio je Monsantu (80 milijuna dolara), JPMorgan Chase Bank (128 milijuna), Weatherford Internationalu (140 milijuna) i Merrill Lynchu (358 milijuna dolara). Najveći su, po svemu sudeći, i najviše igrali na tamnoj strani.
SEC dodaje i da je 73 posto svih njihovih akcija bilo usmjereno protiv pojedinaca koji su se ogriješili o zakon. Među inima, SEC je inicirao tužbe protiv 13 pojedinaca koji su više od sto investitora olakšali za preko 10 milijuna dolara prodajući im penny stocks. Nadalje, inicirao je tužbe protiv 27 privatnih osoba i tvrtki koje su organizirano, kroz navodno neovisne članke na investicijskim portalima, zapravo tajno provodili marketinške promocije, a autore podmićivale dionicama.
SEC je tužio i mehaničara iz Virginije, koji je lažnim regulatornim podnescima na internetu manipulirao cijenom dionice Fitbita.
SEC navodi i da je za 11,8 milijuna dolara oderao Ernst&Young, jer u reviziji nije prepoznao da jedna naftna kompanija napuhava zaradu. Zbog sličnog propusta, u drugoj naftnoj kompaniji, SEC je KPMG-u naplatio 6,2 milijuna dolara kazne. Švedsku Teliu u suradnji s EU regulatorima ogulio je za 956 milijuna dolara zbog korupcije u dobivanju posla u Uzbekistanu.
Mnogo nepoznanica
Protiv jednog biznismena (ne navodi se ime) i dvije tvrtke SEC je pokrenuo akciju zbog sumnje u varanje investitora u njihovim ICO-ima, koji su imali pokriće u nekretninama i dijamantima.
A u sve to još nisu uključeni slučajevi manjih prijevara investitora, poput Librićevog, kojeg je istraživao FBI. Podsjetimo, Librića se u Kaliforniji tereti da je na pismo namjere o investiciji od 150 milijuna dolara u Bouxtie prijevarom stavio potpis menadžera velike kompanije izlistane na burzi. Nadalje, američko pravosuđe navodi da je reklamirajući se time te krivotvoreći i potpise punomoći svojih suradnika, članova uprave Bouxtiea, zavarao tvrtku iz Las Vegasa, koja im je dala kredit od 1,5 milijuna dolara. No, ispalo je da je kredit zapravo investicija za 4 posto udjela u Bouxtiju. Konačno, Librić je od pristiglog novca sebi s računa tvrtke isplatio 130 tisuća dolara.
Neovisno je li Librić nedužan ili kriv, u SAD-u su njegov slučaj detektirali, istražili i doveli pred sud za manje od godine dana. U Hrvatskoj slične statističke podatke o prijevarama investitora nisam našao. Ovdje, unatoč kapitalizmu, kao da vlasnici kapitala i zaštita njihovih prava nikome nisu u fokusu. Izvješće hrvatskog SEC-a, Hanfe, vrvi mnoštvom podataka, ali nisam primijetio da ih kao SEC objavljuju tako da su fokusirani na interese investitora. Više u stilu općeg pregleda aktivnosti i stanja na tržištu, kao kod ostalih domaćih regulatora. Nema na primjer podatka koliko su novca lani vratili prevarenim ulagačima. Tko zna, možda nitko nije bio prevaren, a možda se time ni ne bave?
Domaći 'Rambo investitori'
A kad se zagrebe još malo ispod površine, u slučajeve koje istražuju MUP, DORH i slične institucije, onda priča o zaštiti investitora u Hrvatskoj djeluje tragikomično. Naime, blago rečeno, dosta je “uglednih” građana, onih koji kreiraju društveni milje, pod istragama ili osumnjičeno. Ako znamo da investitori traže pravnu i regulatornu sigurnost, onda si ti naši investitori s pravom na vizitku mogu dodati titulu “Rambo investitor”. I ne vrijedi to samo za ulagače u startupe, jer i oni krupniji, koji su ulagali u Agrokorove perjanice, zasigurno zaslužuju istu laskavu titulu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu