Vijest da će se Hrvatska u Vijeću Europe, čijim Odborom ministara je počela predsjedati, posvetiti borbi protiv korupcije, izazvala je podsmijeh ne samo zato što je došla u jeku afere Hotmail i otkrivanja grupe Borg, nego i zbog opće percepcije o Hrvatskoj kao zemlje u kojoj kroupcija cvate.

Za europske institucije suzbijanje korupcije je visoko na listi prioriteta. Razrađuju se politike i provode opsežna istraživanja o raširenosti korupcije. Posljednje takvo proveo je Eurobarometar u listopadu prošle godine u svim članicama EU.

Za Hrvatsku su, piše Prvi plan, porazni rezultati istraživanja poduzetnika – 92 posto (!) ih kaže da je u našoj zemlji korupcija raširena. Gori od nas su samo Ciprani koji su svi (sto posto ispitanih poduzetnika) rekli da je na Cipru korupcija svakodnevna pojava. Prosjek EU je 37 posto, a najmanje korupcije vide Danci, Luksemburžani, Finci i Šveđani (12, 22, 29 i 35 posto).

Da je korupcija problem za poslovanje njihovog poduzeća izjavilo je 58 posto hrvatskih poduzetnika. Više od polovice poduzetnika u Hrvatskoj trpi zbog korupcije. EU prosjek je 37 posto. Najviše problema zbog korupcije u poslovanju vide u Rumunjskoj (85 posto), Cipru (68 posto), Grčkoj (67 posto) te Bugarskoj (62 posto).

Iako relativno uređeni, sustavi javnih nabava i natječaja nisu lišeni raznih oblika korupcija. Poduzetnici su taksativno naveli koji su to:

1. Specifikacije skrojene po mjeri odabranih – 75 posto naših poduzetnika izdvojilo je ovo kao najčešći oblik korupcije s kojim se susreću. Prosjek EU je 61 posto, dok je u Sloveniji 79 poduzetnika navelo da ih to sprječava u dobivanju posla.

2. Nejasni kriteriji odabira i ocjene – po tome smo u vrhu sa 68 posto (prosjek EU je 54 posto). Što je još gore, u 2017. je 20 posto više domaćih poduzetnika navelo nejasne kriterije i ocjene kao izvor korupcije u odnosu na 2015. godinu. Da nije tako, Hrvatska bi bila u prosjeku EU, ili čak ispod njega.

3. Tajno dogovaranje na natječajima – i po tome smo u vrhu, odmah iza Slovenaca. U Hrvatskoj 75 posto ispitanih poduzetnika smatra da poslove gube zbog tajnih dogovora, u Sloveniji 79 posto, a na razini cijele svaki drugi poduzetnik (51 posto), ističe to kao problem.

4. Sukob interesa kod procjene ponuda – u Hrvatskoj 64 posto poduzetnika prepoznaje ovaj oblik korupcije, dok je on na razini EU problem za 54 posto ispitanika.

5. Uključenost ponuđača u kreiranje specifikacija – 60 posto hrvatskih poduzetnika misli da ih to sprječava u dobivanju posla, daleko više u odnosu na prosjek EU (48 posto). Njega dižu Cipar (77 posto), Slovenija i Grčka (69 posto), dok je kreiranje specifikacije od strane uključenih ponuđača najmanje izraženo u Irskoj, Estoniji i Finskoj (od 25 do 29 posto).

6. Zloupotreba žurnog postupka kao opravdanja za direktne pogodbe ili ubrzane procedure – u Hrvatskoj je opet iznad prosjeka EU i to za visokih 13 postotnih bodova (59 posto u Hrvatskoj, u EU 46 posto).

7. Aneksi ugovora nakon zaključenja – 57 posto domaćih poduzetnika naknadno prekrajanje ugovora vidi kao oblik korupcije koji ih izbacuje iz igre. Na razini EU na to se žali 40 posto ispitanih poduzetnika, najviše u Grčkoj (61 posto). Mi smo odmah iz Grka, a na drugom polu su recimo Finska (24 posto) ili Estonija i Irska (27 posto).

Detaljnije pročitajte ovdje.