Kada je Emmanuel Macron 7. svibnja prošle godine pobijedio na francuskim predsjedničkim izborima, drugo gospodarstvo eurozone počelo se buditi iz višegodišnje stagnacije. Macron prvu obljetnicu mandata u Elizejskoj palači dočekuje s opipljivijim ekonomskim pokazateljima, no analitičari smatraju kako mu je na ruku išao općeniti ekonomski rast u Europi, ali i efekt mjera prethodnika Françoisa Hollandea.

Obećavajući pokazatelji

Kako piše Reuters, stanje u gospodarstvu bit će glavno mjerilo Macronova uspjeha među biračima i odlučujuće će djelovati na njegove šanse za drugi mandat. Neki makroekonomski pokazatelji za sada djeluju obećavajuće. Stopa nezaposlenosti pala je s 9,4 posto u vrijeme kada je preuzeo dužnost na 8,9 posto i ispod je 20-godišnjeg prosjeka od 9,1 posto. Stopa nezaposlenosti među mladima pada još brže. Posljednji francuski predsjednik kojem je uspjelo smanjiti nezaposlenost u prvoj godini mandata bio je Nicholas Sarkozy srezavši je s 8,1 posto na 7,3 posto.

Drugo bitno poboljšanje na tržištu rada je evidentno povećanje udjela ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Naime, francuske kompanije godinama su bile nesklone zapošljavati “za stalno” pozivajući se na rigidni zakon o radu koji je otežavao otpuštanje. Kada je Macron preuzeo dužnost, 44 posto radnika imalo je ugovore na neodređeno. Reformom radnog zakonodavstva kompanije su dobile priželjkivanu fleksibilnost, pa je u veljači 49 posto Francuza radilo na neodređeno. Posljednji je puta toliki udjel zabilježen prije dva desetljeća. Međutim, vladine mjere nisu isključivo zaslužne za takav rezultat. Naime, nedostatak radne snage daje zaposlenicima veću pregovaračku moć te se kod poslodavaca mogu izboriti za bolje uvjete.

Poreznom reformom za koju vlada tvrdi da će do 2025. doprinijeti rastu BDP-a za 1,6 posto i stvoriti 250.000 radnih mjesta poduzetnici su dijelom porezno rasterećeni. To se vrlo brzo odrazilo na skok broja novoosnovanih poduzeća. U ožujku je otvoreno 55.752 novih tvrtki, 17,2 posto više nego u svibnju prošle godine.

Skok stranih ulaganja

Značajno su skočila i strana ulaganja – lani na najvišu razinu u 10 godina – no to je više rezultat planova u prethodne tri do četiri godine, pojašnjava Pascal Cagni, predsjednik udruge Business France. No, francusko gospodarstvo i dalje ne uspijeva naći lijek za konkurentnost.

Kada je Jacques Chirac reizabran za predsjednika u svibnju 2002, Francuska je imala 16 posto udjela u izvozu eurozone. Kada je Emmanuel Macron izabran, udjel je iznosio svega 11,8 posto, a i ostao je na približno istoj razini. Ekonomski oporavak zahtijeva konzistentnost, ističe guverner središnje banke François Villeroy de Galhau. “To je istina za mnoge stvari u francuskoj ekonomiji, a posebno za konkurentnost”, zaključuje 
Villeroy de Galhau.