Vlada RH nedavno je odlučila izdvojiti 400 milijuna eura za nabavu 12 rabljenih izraelski lovaca F-16 Barak. Kako je prigodno rečeno, uz taj će se posao vezati i "velike izraelske investicije", pa se tako govorilo i o, primjerice, tehnikama navodnjavanja koje će Izraelci prenijeti hrvatskim partnerima. Sukladno hrvatskim propisima takve, tzv. offset sporazume kojima se otvara nova tržišta i prenose nove tehnologije potrebno je sklopiti za sve ugovore o nabavi naoružanja i vojne opreme čija je vrijednost veća od dva milijuna kuna.

Offset se dijeli na direktni (vojni) i indirektni (ulaganja u civilni segment gospodarstva). Međutim, unatoč ogromnim investicijama proračunskog novca, javnosti nisu dostupni podaci o indirektnom offsetu u slučaju kupovine 126 borbenih oklopnih vozila (BOV) AMV 8×8 od finske tvornice Patria, ugovorene još 2007. Iako se ranije govorilo o gradnji brodova za Fince i izvozu Končarevih tramvaja u Helsinki, u ovih je desetak godina bilo jako malo informacija o realizaciji tog indirektnog offseta, ukupno vrijednog oko 200 milijuna kuna. Kako nam je rekao Darko Grbac, član Uprave ĐĐ-Specijalna vozila (ĐĐSV), tvrtke koja proizvodi ugovorena oklopna vozila, "Patria je preuzela obvezu realizacije offseta u ukupnom iznosu od gotovo 257 milijuna kuna.

Pritom, direktni offset, realiziran kroz proizvodnju BOV-a u RH, ne smije biti manji od 60 milijuna kuna, a ostalo je indirektni offset. Do travnja 2013., Patria je isporukom svih 126 vozila ispunila obvezu direktnog offseta", rekao nam je Grbac.  Procedura je bila takva da je MORH s konzorcijem koji čine Patria i ĐĐSV potpisao ugovor o proizvodnji i isporuci 126 borbenih oklopnih vozila, dok je offset sporazum potpisan između Patrije i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta (MINGO). "Kroz transfer tehnologije ĐĐSV je osposobljen za proizvodnju, montažu i ispitivanje vozila AMV 8×8. Temeljem iskazane kvalitete u realizaciji ugovorenih poslova, Patria nam je dodijelila OEM ("Original Equipment Manufacturer") certifikat, kao jedinom proizvođaču izvan Finske.

Dosad je realizirano više projekata proizvodnje i montaže sklopova i podsustava vozila AMV 8×8 u sklopu Patrijinih projekata za SAD, Švedsku, JAR, UAE, Finsku i još neke zemlje. Posredstvom Patrije isporučujemo sklopove vojne i civilne namjene za više tvrtki u Finskoj i Švedskoj (Valmet, Milectria, Kiruna, …), tako da surađujemo i u projektima koje je Patria prijavila kao indirektni offset", kaže Grbac. O drugim projektima indirektnog offseta puno je teže dobiti informacije. "Što se tiče iznosa ugovora koje Patria treba ispuniti kroz direktni i indirektni offset, kao i specifikacije uloženog, taj Sporazum sadrži oznaku tajnosti pa nismo u mogućnosti dostaviti tražene podatke. Direktni offset završen je u cijelosti, a indirektni offset se još uvijek provodi", šturo su nam odgovorili u MINGO-u, koje je nadležno za provedbu offset ugovora.

U travnju 2012., pet godina nakon potpisivanja ugovora s Fincima, direktorica Sektora za industriju HGK Zoja Crnečki izjavila je da je "otpisano manje od jedan posto ukupne Patrijine obveze po indirektnom offsetu". Tada je Večernji list objavio da "najavljeni indirektni offset nikad nije zaživio". Na žalost, niti u HGK više nije moguće dobiti podatke o daljnjoj realizaciji offset programa.  U međuvremenu je tek sporadično objavljeno par informacija, primjerice da je, u okviru offseta, finska tvrtka Wärtsilä s riječkom tvrtkom 3. maj – Motori i dizalice ugovorila posao isporuke brodskih motora. Nedavno se saznalo i da je potpisan sporazum između Patrije i zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković (IRB) o financiranju obuke hrvatskih znanstvenika u Madridu i osnivanju suvremenog laboratorija za istraživanje raka dojke i prostate u Zagrebu, a što je također proknjiženo kao offset.

"IRB je uključen u realizaciju projekta, a njegovo trajanje je pet godina. Nakon povratka naših mladih istraživača iz Madrida, trebali bismo uspostaviti metabolomsku jedinicu vezanu uz Laboratorij za oksidacijski stres (LabOS) Zavoda za molekularnu medicinu", rekao nam je Neven Žarković, voditelj projekta. Kako nam je rečeno na IRB-u, niti oni ne znaju kolika je vrijednost projekta u kojem sudjeluju.  U Dok-ing doznajemo kako su s Fincima razgovarali o sudjelovanju u offsetu, "no ništa konkretno još uvijek nije napravljeno. Sada razgovaramo i o potencijalnom sudjelovanju u offset programu s Izraelom". Za komentar netransparentnosti odgovornih ministarstava zamolili smo Igora Tabaka, analitičara portala Obris.org.

"Ministarstvo gospodarstva već standardno skriva sve moguće podatke vezane uz obranu – od offseta do cenzuriranja izvješća o izvozu vojnih roba. Dugo vremena smo mi o tome jedini upozoravali javnost, ali nikoga to nije zanimalo. Nakon niza upita, pomirili smo se s činjenicom da javnih podataka – nema", rezignirano će Tabak.  Naš sugovornik upozorava i na činjenicu da je indirektni offset s ulaganjima u gospodarstvo u EU zabranjen još od 2009., nakon čega je ostala samo mogućnost onog vojnog, direktnog offseta. Hrvatska je tu novinu uključila u svoj pravni sustav tek u veljači 2014., dakle, pet godina nakon promjene EU sustava. "U EU su zabranjeni indirektni offset poslovi, pa su itekako upitni i u slučaju ovih naših aviona iz Izraela. Poslove koji nisu vojni, a daju se povezati s kupovinom aviona, Bruxelles bi mogao gotovo automatski sankcionirati, iako se naša strana po tom pitanju pravi nevješta", upozorava Tabak.

Na pitanje može li Bruxelles sankcionirati one poslove s Izraelom koji nisu izričito vojne prirode, a sklopljeni su u paketu s kupovinom aviona, u Mingu odgovaraju da se "cijeli proces nabave borbenog aviona vodi u skladu s propisima javne nabave RH i Europskom pravnom stečevinom. RH je zatražila da u ponudu bude uključena i industrijska suradnja vezana za uporabu višenamjenskog borbenog zrakoplova, koja hrvatskim gospodarskim subjektima omogućuje uporabu i održavanje zrakoplova i tehnološki razvoj", kažu u Mingu. Iako u resornim ministarstvima napominju kako se "niti u jednom dokumentu ne traži, niti koristi termin offset, a koji se u dijelu javnosti i medija povremeno pojavljuje", Tabak kaže da problem time nije riješen. 

"Čim se dogovaraju povezane investicije, a ako nisu izričito vojne prirode, njih se smatra indirektnim offsetom! I tu ne mijenja na stvari igrica da taj indirektni offset nazovemo 'investicije' ili 'gospodarska suradnja'. Za izbjegavanje sankcija treba smanjiti vidljivost njihove veze s originalnim vojnim poslom. Jako me zanima kako će RH Bruxellesu objasniti zašto baš od Izraelaca nabavlja npr. suvremenu tehnologiju u poljoprivredi i navodnjavanju. Pa upravo zbog straha od EU ni Grci niti Šveđani nisu ulazili u detalje takve suradnje u svojim ponudama za kupnju aviona", napominje Tabak.