Hrvatska gospodarska komora (HGK) i strukovno Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima i ove godine obilježavaju Svjetski dan investicijskih fondova.

Na temelju Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. godine, Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK organizira i različita edukativno-informativna događanja: dodjelu nagrada, predavanja na fakultetima u nekoliko hrvatskih gradova, nastup na Cvjetnom trgu u Zagrebu 21. travnja od 9 do 15 sati, gdje će predstavnici društava za upravljanje investicijskim fondovima i HGK pružati informacije prolaznicima. Tim povodom o stanju na domaćem fondovskom tržištu govori predsjednik Udruženja Hrvoje Krstulović.

Koje aktivnosti povodom Svjetskog dana fondova priprema Udruženje?
Svjetski dan investicijskih fondova obilježava se na datum rođenja Abraham van Ketwicha koji je 1774. osnovao prvi fond za zajedničko ulaganje pod imenom "Eendragt maakt Magt" (Snaga je u zajednici). Drugim rječima, fondovi kao koncept, gdje se veći broj manjih iznosa okrupnjuje i potom ulaže kao veliki iznos, poznat je skoro 250 godina! U Hrvatskoj su investicijski fondovi prisutni već 20 godina, a sam Svjetski dan investicijskih fondova obilježavamo već četvrtu godine. Cilj nam je građanima približiti koncept štednje i kroz tržište kapitala. Investicijski fondovi su u prvom redu i zamišljeni za tu svrhu, jednokratne ili višekratne, a manje iznose građani uplaćuju u jedan ili više fondova sukladno svojim ciljevima i profilu rizičnosti.

Koliko hrvatski građani ulažu u investicijske fondove po stanovniku i kako stojimo u usporedbi s državama iz okruženja?
Kod naših građana raste interes za štednju kroz tržište kapitala. Primjetno je razumnije ulaganje u fondove u smislu da su svi svjesni da nema velikog povrata preko noći nego se ulaže i štedi na duži rok, odvaja dio primitaka i imovine u jedan ili više fondova s ciljem razumnog povrata. Ispod pet posto financijske imovine građana je uloženo u investicijske fondove što nam ukazuje da ima prostora jer u Europi je taj broj preko 10 posto dok u SAD-u čak 40 posto kućanstava štedi kroz instrumente tržišta kapitala (fondove, dionice, obveznice). Naravno, postotak korelira i sa gospodarstvom, što je gospodarstvo jače, građani bogatiji i apsolutni iznos i relativni postotak ulaganja u fondove će se povećavati. Ukupna imovina investicijskih fondova u EU je veća od ukupnog BDP-a, a u hrvatskim mjerilima to bi značilo kao da je imovina fondova preko 300 milijardi kuna. To je znatno više od trenutnih 20 milijardi. Sve ovo ukazuje da je investicijski fond kao financijski proizvod efikasan, popularan i koristan, a u budućnosti će biti sve prisutniji i prisutniji.

Kako ocjenjujete razvoj domaće fondovske industrije nakon krize te je li iskoristila sve mogućnosti koje joj pruža članstvo u EU?
Neizbježno je spomenuti i sentiment koji je dugo vremena nakon krize 2008. bio prisutan oko tržišta kapitala u Hrvatskoj. No, aktivnošću svih sudionika financijske infrastrukture (regulator, burza, brokeri, banke, fondovi, akademska zajednica te zainteresirane institucije kao HGK) podiže se znanje i samopouzdanje građana o ulaganju i štednji na tržištu kapitala. Dodatno, povećanjem regulative koja osigurava dodatnu zaštitu i transparentnost svim građanima, a pogotovo i unaprjeđenjem ponude, ulaganje i štednja postaje pristupačnija, učinkovitija i što je najbitnije se znatno više razumijevanja samih građana-ulagatelja.

Posljednjih nekoliko godina obveznički su fondovi veliki hit među ulagačima s rastom imovine za šest milijardi kuna od početka 2015. godine. Očekujete li nastavak takvog trenda s obzirom na početak ciklusa podizanja kamatnih stopa?  
Obveznički fondovi su prirodan prvi korak prema tržištu kapitala. Građani su ga izvrsno prihvatili i zaista se znatan broj građana u zadnjih par godina odlučio uložiti upravo u ovu vrstu fondova. S obzirom na pad kamatnih stopa u zadnjim godinama i povrati obvezničkih fondova su bili stabilni i zadovoljavajući. Stagnacijom kamata na niskim razinama, a pogotovo ukoliko kamatne stope počnu rasti, očekujemo da građani upravljajući svojim ulaganjima okrenu svoj interes i prema dioničkim odnosno multi-asset (mješovitim) fondovima. Navedeni fondovi omogućuju dobar omjer iz oba svijeta (obvezničkog i dioničkog). Bitno je spomenuti da se u zadnje vrijeme osniva sve više fondova sa specijaliziranim strategijama (štićene glavnice, life-cycle, u okviru životnih osiguranja) što je dodatni dokaz sazrijevanja tržišta i na strani ponude ali i na strani potražnje. Očekujemo da se ovaj trend nastavi.

Fondovsku industriju trenutno regulira zakon iz 2016. godine. Kako ocjenjujete postojeća zakonska rješenja?
Regulativa investicijski fondova je vrlo kompleksna i u prvom redu je usmjerena na zaštitu građana kao ulagatelja. U tom dijelu to i napominjemo svima uključenima u naš proizvod. S druge strane članstvo u EU nas obavezuje na implementaciju EU uredbi, no navedeno nije samo zahtjevno za manje sudionike financijskog tržišta (u usporedbi s europskim igračima) nego je vrlo zahtjevno za sve manje i gospodarski slabije članice Europske unije.Te činjenice polako postaju svjesni sve više članica EU. Primjerice Hrvatsko udruženje investicijskih fondova je na razini Europskog udruženja zajedno sa ostalim manjim članica (uglavnom iz srednje i istočne Europe) organiziralo manju podskupinu kako bi mogli kvalitetnije sudjelovati u prijedlozima EU akata jer pojedinačno ni jedna članica udruženja nije u mogućnosti kvalitetno procijeniti sve prijedloge i nacrte.