Dok je Danko Končar s predsjednikom uprave Uljanika Giannijem Rossandom jučer prvi put službeno ušao u Ministarstvo gospodarstva kao odabrani strateški partner za dokapitalizaciju Uljanika i restrukturiranje njegovog brodogradilišta u Puli, odjeknula je objava informacije o podnošenju anonimne kaznene prijave DORH-u protiv uprave Uljanika i 3. maja zbog slučaja pozajmica i drugih spornih potraživanja kojima je riječkom brodogradilištu, kako se tvrdi, nanesena šteta. 

Poznato je da je 3. maj davao pozajmice svom vlasniku Uljaniku, više od pola milijarde kuna, a iz prijave DORH-u saznaje se da je pozajmicu od 30-ak milijuna kuna dao i Uljanik plovidbi, koja je privatna kompanija. 

Upitno 'prebijanje'
Ministarstvo gospodarstva jučer je bilo neodređeno oko tumačenja krše li ovakva ponašanja riječke tvrtke ugovor o potporama za restrukturiranje 3. maja, kojim je striktno propisana namjena državne potpore.  U službenom odgovoru kojeg smo dobili, u Ministarstvu se pozivaju na informacije koje su dobili iz brodogradilišta, a kojima se ugovorena pozajmica tumači kao knjigovodstveno prebijanje financijskih odnosa iz ranijih godina, prije nego je započelo restrukturiranje riječke tvrtke.

O detaljima vezanima za pozajmice Uljanik plovidbi, iz Uljanika su objašnjenje sveli na to da se radi o neprihvatljivim insinuacijama, jer, ističu, pulski brodar s riječkim brodogradilištem još od 2004. ima intenzivan poslovni odnos, koji je rezultirao gradnjom sedam brodova vrijednih 300 milijuna USD. Poslovni odnos ta dva društva, pa tako i ovo pitanje, datira puno ranije od preuzimanja od strane Uljanika, te ističu da je u zadnjih pet godina ono trajno regulirano, a da pritom nisu nastali novi odnosi.

Više sugovornika, a pozivajući se na nalaze Državne revizije i Hrvatske brodogradnje Jadranbrod iz proteklih godina, suglasni su, pak, da davanje pozajmica u oba slučaja, ni vlasniku, ni privatnoj tvrtki, nikako ne može biti tretirano kao dopušten način raspolaganja novcem koje dobiva tvrtka u teškoćama. A 3. maj dobio je 845 milijuna kuna potpora u pet godina. Jer ako novac posuđuje, posve logično se otvara pitanje je li u tom slučaju riječ o tvrtki u teškoćama.  

Vladi gotov slučaj
Slučaj 3. maj čini se za Vladu zaključenim s 31. prosincem 2017., kada je istekao petogodišnji rok praćenja i subvencioniranja, a kako nam je jučer potvrđeno u Ministarstvu gospodarstva, oni ipak nemaju obvezu podnijeti završno izvješće Europskoj komisiji o provedenom restrukturiranju. U slučaju 3. maja iz jedne rečenice koju je odobrenje za 96 milijuna eura kredita Uljaniku dala Europska komisija, doduše na temelju dokumentacije Vlade i Uljanika, ono se smatra uspješno provedenim. 

No, pitanje ispravnog korištenja subvencija u 3. maju, još će biti razmatrano, jer kada ga je prvi puta javno otvorila u Saboru zastupnica Ines Strenja-Linić u studenom prošle godine, iz Vlade je prokomentirano tvrdnjom da se nakon nalaza revizije provodi proračunski nadzor.

I premijer Plenković na aktualnom satu zastupnici Strenji-Linić na ovu temu jučer je odgovorio kako je zbog dvojbi u slučaju 3. maja bio pokrenut proračunski nadzor.  Ali je li on okončan i kakvi su njegovi rezultati, još uvijek iz resornog Ministarstva gospodarstva nema povratnih informacija. Ministarstvu je u sada prioritet ugasiti plamen u Uljaniku, za što prvi draft programa restrukturiranja od budućeg vlasnika i uprave pulskog škvera očekuje dobiti idući tjedan.