Iako se iz Agrokora posljednjih dana ponavljalo kako će se načelni dogovor o nagodbi postići do 10. travnja, većina upućenih cijelo je vrijeme isticala da je naglasak upravo na “načelni”. Potvrda toga je i informacija da je izvanredna uprava jučer i formalno uputila zahtjev za produljenjem inicijalnog roka trajanja Lex Agrokora za tri mjeseca, do 10. srpnja.

Na zagrebačkoj klauzuri u srijedu i četvrtak među velikim je vjerovnicima postignut dogovor oko glavnih dosadašnjih prijepora, s tim da se detalji još bruse. Neslužbeno doznajemo i da se već za koji dan očekuje da će se krenuti u pisanje pravnog okvira za nagodbu, odnosno dogovor o “term sheetu”.

Ovotjedni su se pregovori, prema našim izvorima, isključivo vodili oko definiranja iznosa graničnog duga koji će kroz nagodbu vratiti. Pritom je u fokusu pregovora bilo isključivo 80 milijuna eura graničnog duga Konzuma. Pregovarači iz redova banaka još u ranim poslijepodnevnim satima navodno nisu bili spremni pristati na traženi iznos.

S njihove strane na stolu je prvotno bio (protu)prijedlog na manji iznos, no on dobavljače nije zadovoljavao. Iz njihovih redova ocjenjuju da je popuštanje banaka zapravo razumljivo jer je to i pretpostavka da se krene dalje, a za to je zainteresirana i izvanredna uprava.

To znači da bi se oko 10. travnja, kada istječe godina dana od aktiviranja Lex Agrokora, doista mogao dobiti navedeni okvirni dokument kojim se utvrđuju najznačajnije stavke nagodbe. Očekuje se da će nagodba imati više od 400 stranica te da će njezino sastavljanje u pravničkim timovima potrajati do ljeta.

Upućeni u hodogram tog procesa procjenjuju da će se iscrpiti i cijeli dodatni rok do 10. srpnja. To znači da predstoji složen proces sastavljanja teksta nagodbe i predstavljanja skupinama vjerovnika koji bi u međuvremenu trebali dobiti stalno vjerovničko vijeće, a nakon svega slijedi glasovanje.

“Na račun usvajanja našeg zahtjeva u vezi s graničnim dugom spremni smo popustiti za Entity Priority Model”, kaže naš sugovornik. Što se graničnog duga tiče, još od zadarske klauzure bila je sporna struktura isplate, pa je već neko vrijeme poznato i da su tek nakon postizanja dogovora o tom pitanju dobavljači spremni razgovarati o drugim dijelovima nagodbe.

Baza za tu isplatu bit će svi dobavljači kako bi ih se i namirilo u sličnom postotku, bez obzira koja im je kompanija neposredni dužnik (Konzum, Velpro ili Tisak). Može se stoga očekivati i da će dobavljači predložiti da se iznos podijeli pravično prema svim vjerovnicima iz njihovih redova, bez razlike tko im je iz sustava retail biznisa dužnik.