U okviru projekta modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora Vlada će danas objaviti detalje druge faze refinanciranja njegova duga.

Nakon što je jesenas izdanjem euroobveznica prijevremeno otplaćeno 1,275 milijardi eura kredita, sad će se kreditom grupe domaćih banaka zamijeniti 1,8 mlrd. eura postojećih skupljih zajmova. Ukupni dug tog sektora danas iznosi pet milijardi eura, pa će skorom operacijom biti restrukturirano nešto više od 60% duga, a preostali dio većim se dijelom planira otplatiti u postojećim rokovima dospijeća, dok se oko 700 mil. eura namjerava refinancirati.

Tako se u okviru reforme predviđa da će se kreditne obveze do kraja 2022. svesti na 3,8 milijardi eura.  Uz procjenu da će refinanciranje donijeti oko 50 milijuna eura godišnje uštede na troškovima kamata, u cilju dugoročne održivosti poslovanja usporedno se radi i na operativnom restrukturiranju HAC-a, HC-a i ARZ-a. Tako u Ministarstvu prometa računaju da bi se dug cestovnog sektora, ne bude li nekih poremećaja, za približno 15 godina mogao gotovo potpuno isplatiti.

Ministarstvo ističe kako je upravo modernizacija tog sektora alternativa privatizaciji cesta i omogućuje samoodrživost sustava. Reformu cestovnog sektora prati i podržava i Svjetska banka, a njezini ciljevi usmjereni su na prihode, smanjenje troškova održavanja i upravljanja te uspostavu novog sustava naplate cestarine i upravljanja imovinom. Vezano uz novi sustav naplate u travnju se očekuje odabir savjetnika koji će napraviti analizu i predložiti rješenje, a odluka o modelu trebala bi se donijeti dogodine.

Kad su posrijedi prihodi, i ove je godine u planu sezonsko 10-postotno povećanje cestarina, i to od 15. lipnja (lani od 1. srpnja), a kao i lani, odnosit će se samo na prvu kategoriju vozila, a ne i kamione i autobuse. Zahvaljujući tom povećanju cestarina i 6-postotnom rastu prometa od cestarina je 2017. ubrano 366 mil. eura ili 41 milijun više nego godinu prije. Za 2018. je planirano povećanje prometa od 2%, a  sudeći prema prva dva mjeseca (+13 i +4%) to bi moglo ispasti konzervativna procjena.

Vezano uz visinu cestarina u tzv. zatvorenom sustavu naplate u MMPI-u kažu kako je u nas jedinična cijena po kilometru zapravo najniža (kod privatnih koncesionara je 7-8% viša).

Istodobno, 2,7 zaposlenih po kilometru autoceste u RH više je od prosjeka EU (usporedivi EU operateri imaju i do 30% manje zaposlenih) pa je reformom zacrtano svođenje tog omjera na 2,2 zaposlena po kilometru. Već je dogovoren odlazak 210 ljudi iz sustava, a za otpremnine je izdvojeno 4,8 mil. eura. Do 2021. računa se s odljevom još oko 700 zaposlenih (sad ih HAC ima oko 2800, dok ih je u HC-u 400, a u ARZ-u 30-ak), s tim da se za 2018. planira smanjenje za oko 90, a novi set mjera koji će se definirati do lipnja uključuje i dodatnih dva mil. eura za otpremnine.