Situacija na tržištu kriptovaluta u zadnje vrijeme nije dobra. Cijene najlikvidnijih kriptovaluta od početka mjeseca pale su preko 20%, a padu se ne nazire kraj. U tablici pogledajte koliko su točno tijekom ožujka pale cijene CFD ugovora na kriptovalute na platformama Admiral Marketsa.

Vjerojatno najvažniji razlog trenutnog pada je pretjerani rast cijena kriptovaluta krajem prošle godine, kada je vrijednost mnogih kriptovaluta porasla stotinama posto. Pri tome su cijene vrlo vjerojatno postale značajno precijenjene. Takva situacija se stručno naziva financijski balon.

Financijskih balona je tijekom povijesti bilo mnogo. Jedan od poznatijih primjera je poznati „dot.com“ balon, za vrijeme kojeg je prije dvadesetak godina vrijednost američkih firmi, koje su poslovale na internetu, vrtoglavo rasla i na kraju se strmoglavila jer su investitori shvatili da neće svaka web stranica zarađivati milijarde. Cijene dionica u Hrvatskoj su također tijekom 2006. i 2007. godine postale ekstremno precijenjene, nakon čega je došlo do velikog pada, od kojeg se još uvijek nisu oporavile. Dvije kapi koje su prelile čašu bile su izlistavanje dionica INE i HT na burzi. Budući da se radilo o privatizaciji državnih kompanija, na IPO-u su mogli sudjelovati svi. Deseci tisuća ljudi koji se nikada prije nisu bavili ulaganjem, vođeni željom za brzom zaradom na burzi, odlučili su uložiti svoj novac i time su doprinosili rastu cijena svih dionica na burzi. No nakon njih, ponestalo je novih ulagača koji bi mogli dalje dizati cijene na burzi, što je dovelo do pada. Kako su cijene više padale, više se i širila panika među novim ulagačima, koji su zbog straha od dodatnog gubitka prodavali dionice i udjele u fondovima u bescijenje da bi spasili što se spasiti može. Taj scenarij nije samo specifičan za hrvatsko dioničko tržište, nego se često pojavljuje i na razvijenim tržištima. Vizualno je prikazan na slici u nastavku.

Ako usporedimo klasični model nastanka i pucanja financijskog balona s grafikonom kretanja cijene najpoznatije kriptovalute – Bitcoina, vidjet ćemo zapanjujuću sličnost.

Bitcoin, ali i ostale kriptovalute, zaista pokazuje sve elemente financijskog balona. Zadnjih godina mediji ne prestaju izvještavati o ovoj novoj tehnologiji, događajima vezanim uz kriptovalute i primjerima ogromne zarade koju su pojedinci uložili u njih. Na temelju toga, u trgovanje kriptovalutama su se uključili deseci, možda i stotine milijuna ljudi, koji uopće ne razumiju o čemu se tu radi, nemaju znanja i prethodnog iskustva u ulaganju, ali bi htjeli na brzinu zaraditi. Masovni interes je digao cijenu Bitcoina na gotovo 20.000 USD po komadu u jednom trenutku, no od tada cijena pada. Jedan od razloga pada je prebacivanje kapitala iz Bitcoina u druge kriptovalute zbog krive pretpostavke da će vrijednost ostalih kripotlvuta porasti s nekoliko centi na nekoliko desetaka tisuća dolara kao što se dogodilo s Bitcoinom.

Iako je cijena svih najtrgovanijih kriptovaluta trenutno osjetno ispod rekordno visokih razina, prostora za pad ima još. Naime, transakcije pomoću Bitcoina za sad nisu niti jeftinije, niti brže, niti sigurnije, nego klasične financijske transakcije koje se rade preko banaka, kartica, PayPala i sl. Ozbiljni kapital gotovo sigurno neće masovno ulaziti na tržište kriptovaluta, a mali ulagači bi lako mogli svoja sredstva povući zbog straha od gubitka ili zbog „dobre prilike“ na nekom drugom tržištu. Ne treba zaboraviti niti mogućnost zabrane kriptovaluta zbog velikog broja prijevara koje se događaju na ovom polju. Za sada su državne institucije razvijenih zemalja jedna za drugom izdavale upozorenja za javnost po pitanju ulaganja u kriptovalute, a ukoliko se neke države odluče za zabranu, vjerojatno bi došlo do novog pada cijena kriptovaluta, zbog čega bi milijuni ljudi izgubili novac.

No, pad cijena kriptovaluta nije nužno loša stvar. Naime, financijska tržišta danas omogućuju različite načine trgovanja financijskim izvedenicama. Jedna od mogućnosti je ostvarivanje profita pri padu cijene instrumenata kao što su dionice, valute, zlato, nafta, pa i kriptovalute. Transakcija pomoću koje se može profitirati na padu cijene naziva se „Short selling“, a radi se o tome da klijent brokerske kuće kao što je Admiral Markets na platformi za trgovanje jednim klikom miša sklopi ugovor o posudbi npr. 1 Bitcoina za trenutnih 8173,00 USD, a ukoliko cijena ove kriptovalute za nekoliko dana padne na npr. 7173, USD, klijent zatvara svoju transakciju, pri čemu je ostvario profit od 1000 USD.

S mogućnošću short sellinga, upućenim investitorima nije bitno rastu li ili padaju cijene na burzama, bitno je samo prepoznati jesu li cijene previše niske ili previše visoke – jer se u oba scenarija može profitirati pri vraćanju na fer vrijednost.

Za Admiral Markets:

Josip Kokanović, mag. oec.

Analitičar

Napomena: Gore navedene prognoze su isključivo mišljenje autora i nisu investicijski savjet. Svaka odluka o kupnji ili prodaji pojedinih financijskih instrumenata mora biti isključivo Vaša, a analize Admiral Marketsa iskoristite samo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima.