Napredak koji ostvaruje tvrtka Rimac Automobili, koja je ovih dana u Ženevi predstavila C_Two, prvi komercijalno dostupan automobil spreman za autonomiju vožnje razine 4, nije nesvakidašnji samo za hrvatske prilike. Dovoljno je reći da je isti uspjeh u području autonomne vožnje svega nekoliko mjeseci ranije napravila jedna od najvećih svjetskih korporacija, tehnološki div Alphabet (Google).

Strelovit uspon
Međutim, napredak Rimac Automobila dobro oslikava kolike mogućnosti ima dobar dio gospodarstva u Hrvatskoj, ali te mogućnosti ne koriste. Tvrtka Rimac Automobili danas sigurno vrijedi više od milijardu kuna. Točne procjene, nažalost, nemamo. U usporedbi s Alphabetom, čija je tržišna vrijednost 4500 puta veća, to je zanemarivo. Međutim, tvrtka Rimac Automobili podjednako je nemjerljivo vrednija u odnosu na većinu tvrtki u Hrvatskoj. I ono najvažnije, Mate Rimac postigao je to u svega osam i pol godina. Tvrtka Rimac Automobili osnovana je u studenom 2009. godine. Dvije godine kasnije predstavila je Concept One, tada najbrži električni automobil na svijetu (355 km/h) s ubrzanjem do 100 km/h od 2,8 sekundi.

Automobil je s jednim punjenjem mogao prijeći 510 kilometara. Njegovo računalo već je tada pratilo sve što se događa ispod haube, ali o umjetnoj inteligenciji nužnoj za autonomnu vožnju razine 4, o tome još nije bilo riječi. Mate Rimac je idućih pet godina obilazio investitore pokušavajući Concept One i tehnologije ugrađene u njega pretvoriti u veliki biznis. Nije poput Tesle Elona Muska dobio državnu injekciju. I onda 2013. godine Rimac dobiva prvu investiciju, a u narednoj godini zaključuje tu investicijsku rundu s tri investitora i 10 milijuna eura kapitala. Upravo to omogućilo mu je da napravi idući korak. Dvije godine od zaključivanja prve investicijske runde, Rimac predstavlja modificiranu verziju Concepta One pod nazivom Concept S.

Novi model je za 10 km/h brži i tri stotinke brže ubrzava. Novi automobil već je inteligentniji, ali još uvijek ni blizu razine 4. U međuvremenu Rimac mora pokazati odgovornost prema investitorima i osigurati stabilno poslovanje bez obzira na to koliko prodaje automobila. Tako tehnologije koje je razvio ugrađuju u svoje modele Aston Martin, Koenigsegg, Jaguar, Renault, ali i mnogi drugi veliki proizvođači koji o tome ne žele pričati u javnosti.

Rimac je već tada pokazao ne samo da je budućnost auto-industrije električna već i da je horizontalna. Razvija i isporučuje tehnologiju koju zatim kupuju oni koji na tržište izbacuju brendove automobila za masovnu proizvodnju. Isti model kakav guraju Alphabet i Apple.  To privlači nove investitore pa lani tvrtka ulazi u drugi investicijski ciklus s ulaganjem od 30 milijuna eura. I onda sada, dvije godine nakon Concepta S, Rimac u Ženevi predstavlja potpuno novi automobil C_Two. Brzina mu se penje na 412 km/h, ubrzava do stotke za 1,9 sekundi i sve to uz autonomiju od 650 kilometara. No, glavna stvar je podrška za autonomnu vožnju razine 4. Ukupno postoji 5 razina, i ona tvrtka koja prva dosegne razinu 5 može se sa sigurnošću reći da će biti najmoćniji igrač u auto-industriji u budućnosti.

Tko će ostati u Hrvatskoj?
Možemo ići s najjednostavnijim objašnjenjem zašto je Rimac uspio. Ove godine navršit će 30. godina. Međutim, jasno je da mladost nije ključan razlog uspjeha Mate Rimca. Tako je od početka vidljivo da Rimac nije razvijao proizvod za državu već za realne kupce i to iz inozemstva. Jasno je i da je počeo razvoj i prije nego je dobio investitora. Investitore je tražio vani, u Americi i Kini. Kupce također.

Usvojio je poslovne modele najprobitačnijih, prilagodio se. I sad je krenuo u utrku s primjenom umjetne inteligencije. Hrvatsko gospodarstvo, dakle, ima mnogo mogućnosti da bude svjetski relevantno. Rimac nam je dokaz. Vidimo da je koraka do uspjeha mnogo, svaki je važan i njihova je kombinacija različita od tvrtke do tvrtke. Ovaj spoj bio je dobar za Rimca. Hoće li ijedan takav spoj biti dobar i za hrvatsko gospodarstvo ovisit će o tome imaju li ljudi poput Rimac želje i volje svoje ideje razvijati u Hrvatskoj.

Da, Europska komisija je "oprala" Vladu da ne radi svoj posao, odnosno da ne provodi reforme. Dodao bih, s pravom, jer Vlada zapravo samo galami o reformama. No, ne bude li reformi, ali pravih reformi, nakon iseljavanja mladih slijedi iseljavanje tvrtki.