Večernji list, Poslovni dnevnik i Agrobiz.hr održali su prošlog tjedna vrlo edukativni okrugli stol o održivoj uporabi pesticida i sredstava za zaštitu bilja u poljoprivredi, što je postala jedno od top tema u Europskoj uniji. 

Na razini EU vodi se oštra politička borba između poljoprivrednika i tvrtki koje proizvode zaštitna sredstva s jedne strane i različitih ekoloških i inih nevladinih udruga s druge, koje traže sve veću zabranu upotrebe pesticida i zaštitnih sredstava. I jedni u drugi su zauzeli tvrde stavove i vode rovovske bitke, lobiraju i nameću svoje interes, a u konačnici najveći su gubitnici poljoprivrednici koji se sve teže snalaze u svakodnevnoj promjeni zakona, pravila, direktiva koje im nameću kako proizvoditi. 

Borba za glifosat
Dovoljno je podsjetiti kako se nedavno vodila borba oko zabrane uporabe glifosata na razini EU. Uporaba glifosata bila je na granici zabrane, a brojne su se države svrstale na stranu onih koji smatraju da ga treba zabraniti, no onda je iznenada i bez suglasnosti njemačke premijerke Angele Merkel, njemački ministar poljoprivrede svoj glas dao za glifosat i uspio dobiti većinu na Vijeću ministar poljoprivrede EU te izboriti njegovu uporabu u idućih pet godina.

U tom bi se roku trebala napraviti temeljita analiza njegovog utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi.  Hrvatska je bila jedna od zemalja u manjini koja se izjasnila protiv daljnjeg produljenja glifosata, unatoč drugačijem stavu struke i znanstvenih institucija. Čitava struka zaštite bilja je tražila pojašnjenje te odluke, ali ga nažalost nisu dobili.  Naši stručnjaci tvrde kako je glifosat svojedobno bio odobren za uporabu u ekološkoj poljoprivredi i za mnoge namjene trenutno ne postoji bolje alternativno rješenje (u Hrvatskoj je oko 700.000 ha neobrađenog zemljišta koje se ne može privesti kulturi bez glifosata). 

Stroga kontrola 
Također su važne primjene glifosata na željezničkim prugama i u šumarstvu, gdje je općenito ograničen izbor herbicida. Na našem okruglom stolu stručnjaci s Agronomskog fakulteta, iz nadležnih institucija i tvrtki, jasno su poslali poruku kako su zaštitna sredstva bitna za poljoprivredu. Bez njih bi bilo sve više bolesti biljaka, pojavili bi se brojni štetnici koji bi uništavali prinose, a mali prinosi utječu i na manju proizvodnju i manji dohodak za poljoprivrednike, što onda opet znači da države, odnosno mi porezni obveznici moramo davati više novca za potpore i tako u krug.  Sredstava za zaštitu bilja sprječavaju štete koje uzrokuju biljne bolesti, štetnici i korovi. Ono što bismo mi trebali ubrati bez njihove uporabe odnijeti će navedene štetočine.

Prinosi će biti znatno manji, kakvoća proizvoda znatno niža, prihodi znatno manji, a to su samo neke posljedice, no njih ima puno više. Sudionici našeg okruglog stola su nam tako otkrili da su brojna istraživanja pokazala da bez provođenja mjera zaštite od štetnih organizama gubitak prinosa na svjetskoj razini već danas iznosi oko 50% potencijalnog prinosa. Prema istraživanjima, čak i uz provođenje mjera zaštite, gubitak prinosa iznosi oko 29%, a slični su podaci i hrvatskih stručnjaka koji se bave ovim pitanjem.

Stoga se moderna poljoprivredna proizvodnja ne može zamisliti bez primjene sredstava za zaštitu bilja, jer su ona izuzetno značajna i njihova uloga je jako važna u sprječavanju pojave opasnih mikotoksina čime se osigurava zdravstveno ispravna hrana. Javnosti možda nije toliko poznata činjenica da su sredstva za zaštitu bilja među najispitivanijim kemikalijama, a sredstvo koje je odobreno i registrirano u državi članici jamči da je ono sigurno za zdravlje ljudi i okoliš ako se primjenjuje u skladu s uputama na etiketi proizvoda. Istraživanja relevantnih znanstveno-stručnih institucija ulijevaju povjerenje potrošačima jer službene kontrole (monitoring ostataka pesticida u hrani i hrani za životinje) kontinuirano provode u Europskoj uniji. 

Utjecaj iz susjedstva
Tako rezultati Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) iz godine u godinu dokazuju visoki stupanj sigurnosti hrane, jer je čak 97 % analiziranih uzoraka u skladu s MDK (maksimalnim razinama ostataka pesticida u hrani).  Da je buduća samodostatnost europske poljoprivrede na ovaj način, sa sve strožim pravilima i zabranama uporabe brojnih djelatnih tvari pod velikim upitnikom pokazuje među ostalim i istraživanje konzultanta Steward Redqueena napravljena u ime ECPA-e.

Prema rezultatima studije, uvoz EU će se gotovo učetverostručiti: sa sadašnjih 7 milijuna tona za kukuruz, šećernu repu i uljanu repicu na 28 milijuna tona. Prema podacima Europske udruge za zaštitu bilja (ECPA) bilježi se smanjenje uporabe pesticida u zemljama EU-a i u Hrvatskoj. Stručnjaci kažu kako na zaštitu bilja treba gledati s aspekta struke i kod donošenja odluka bi se trebale razmotriti i uzeti u obzir i potrebe proizvođača, a upravo je na njima zadaća proizvodnja što većih količina zdravstveno ispravne hrane za rastuću populaciju i to nije nimalo jednostavan zadatak. 

U RH se smiju primjenjivati samo one djelatne tvari koje su odobrene u EU, no neke od susjednih država nisu članica EU, te su kod njih još u primjeni dio pesticida koie kod nas više nisu dopuštene. Tako na naše tržište dolazi sve više ilegalnih pesticida. Valja reći i da je osim ilegalnih sve više i onih krivotvorenih. Tako je FAO objavio da je u svjetskim razmjerima čak 10 % tržišta SZB krivotvoreno. Krivotvorena sredstva naravno nisu ispitana i predstavljaju veliki rizik za zdravlje ljudi i za okoliš, a da ne govorimo o štetama koje mogu nastati u proizvodnji uslijed njihove primjene.