Članice Europske unije prošle godine izvezle su odjeće i obuće u vrijednosti od gotovo 142 milijarde eura, gotovo 30 posto više nego prije pet godina.

Kolika je snaga unutarnjeg tržišta pokazuje i to što je više od tri četvrtine robe kupca našlo u upravo drugim članicama, najnovije su brojke Eurostata. Jačanje tog sektora u stopu je pratio i uvoz koji još nadmašuje izvoza. Uvoz u EU dosegao je 195,8 milijardi eura, pri čemu je gotovo polovica odjeće i obuće u Europu stigla iz trećih zemalja. U usporedbi s 2013. godinom, uvoz je povećan 30 posto.

Bastion dizajna
Budući da slovi kao bastion dizajna zahvaljujući planetarno poznatim modnim imena, od visoke mode do pr?t-?-porter industrije za "obične smrtnike", ne čudi da je najveći izvoznik odjeće i obuće Italija. Susjedna država prodala je izvan Italije 26,6 milijardi eura vrijednosti odjeće i obuće, što je gotovo petina ukupnog EU izvoza. To ju čini najvećim izvoznikom u Uniji, a slijede ju Njemačka s 22,8 milijardi eura (16%), Španjolska s 14,3 milijarde eura (10%), Belgija 12,5 milijardi te Francuska s pola milijarde eura izvoza manje.Premda u Eurostatovim podacima za prošlu godinu nedostaje Hrvatska, trendove prate u nacionalnoj Gospodarskoj komori.

Prema njihovim podacima u tekstilnoj i odjevnoj industriji u posljednje tri godine broj tvrtki je povećan je za 80, a ukupni prihodi su se u 2016. u odnosu na godinu prije povećali za 13 posto. No, iako su ukupni prihodi tekstilne i odjevne industrije krajem 2016. iznosili gotovo 755 milijuna kuna, to je tek 31 milijun kuna više nego 2008.

Domaća slika
Izvoz je u tekstilnoj industriji rastao za 9,5 posto, a u odjevnoj sličnih 9,6 posto pri čemu su najvažnija izvozna tržišta Njemačka, Francuska, Slovenija, Italija, Austrija i BiH. Unatoč rastu izvoza, u Komori napominju da broj zaposlenih u odjevnoj, radno intenzivnoj industriji u kojoj su plaće među najnižima u prerađivačkom sektoru, pada iz godine u godinu. U tekstilnoj pak, gdje su plaće više, broj zaposlenih raste.

Ukupno, zadnjih osam godina broj zaposlenih smanjio se za više od 9300 djelatnika, i krajem 2016. pao ispod 17.000. "Trend u domaćoj tekstilnoj i odjevnoj industriji polako se zaokreće u smjeru veće proizvodnje radne odjeće, tehničkog tekstila i vlastitog proizvoda i ulaganja u tehnologiju što je zasigurno utjecalo na pozitivne trendove", kažu u HGK. Članice EU najviše odjeće i obuće, gotovo 40 milijardi eura, izvezu na tržište Njemačke, najveće članice s 82 milijuna stanovnika. 

Uvozom slijede Francuzi sa 25,5 milijardi, dok Britanci uvezu 23,5 milijarde, Španjolci gotovo 18 milijardi, a Talijani 17,5 milijardi eura odjeće i obuće. Švicarska, formalno izvan Unije koja de facto funkcionira kao članica, glavno je tržište izvoza izvan EU. U nju je izvezeno 6,4 milijarde eura, gotovo dvije milijarde više nego u SAD. Za europsku industriju odjeće i obuće nezaobilazni u 2017. bile su Rusija, Hong Kong, Japan i Kina. Prema u Kinu izveze tek 1,6 milijardi eura vrijedne odjeće i obuće, iz nje ih Europa istovremeno uveze gotovo 35 posto ukupnog uvoza izvan Unije. 

Razlike u cijenama
Vrijedi primijetiti da cijene odjeće i obuće značajno variraju od članice do članice. Najskuplje je kupovati u Švedskoj, u kojoj su cijene 36 posto iznad europskog prosjeka, a najjeftinije u Bugarskog gdje su petinu jeftinije. Hrvatska je, unatoč značajno nižim plaćama, gotovo u europskom prosjeku po cijenama odjeće i obuće.