Talijansko gospodarstvo dočekuje parlamentarne izbore sljedećeg mjeseca u mnogo boljem stanju nego pred prošle održane 2013. godine. 

Već tri godine talijanski BDP raste, nezaposlenost je u padu, a bankarski sektor mnogo je "zdraviji". No analitičari Financial Timesa ističu kako će se novi talijanski premijer morati uhvatiti ukoštac s pet gorućih gospodarskih problema. Prvi i možda najvažniji je spor ekonomski rast i niska produktivnost rada. Premijer Paolo Gentiloni na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu izjavio je da je Italija "opet na pravom putu".    

Najsporiji oporavak
Povećanje BDP-a u trećem tromjesečju bilo je najbrže od 2011. godine, a ekonomisti poboljšavaju prognoze za ovu godinu. Međutim, s 0,5 posto rasta Italija je i u trećem tromjesečju jedna od članica Europske unije s najsporijim oporavkom gospodarstva. Osim toga, Italija je – uz Grčku, Portugal i Finsku – u skupini država čija je vrijednost BDP-a unutar Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) i dalje ispod pretkrizne razine iz 2007. godine.

Povezani problem s time je najsporija produktivnost unutar skupine sedam najrazvijenijih država svijeta (G7). Drugim riječima, to znači da talijanska poduzeća moraju uposliti više radnika kako bi proizveli jednak broj proizvoda ili usluga kao ostala velika gospodarstva. Javni dug također je jedan od problema koji snažno pritišće ekonomiju, ističe Nicola Nobile s Oxford Economicsa. Od 34 članice OECD-a, talijanski je dug najviši nakon Japana i Grčke što je izvor stalnih tenzija na relaciji Bruxelles-Rim.

Od 2007. naovamo javni je dug porastao 33 posto na 132 posto BDP-a, ponajviše zbog manjih proračunskih prihoda te recesije. Trend rasta javnog duga trenutno je zaustavljen, no eventualno brzo povećanje kamatnih stopa predstavlja velik rizik za Italiju i ostavlja malo prostora za smanjenje poreza i povećanje proračunske potrošnje, što obećava većina stranaka. 

Mladi bez posla
Unatoč otvaranju milijun radnih mjesta u posljednjih pet godina, stopa nezaposlenosti i dalje je iznad pretkriznih razina. To se posebno osjeti kod nezaposlenosti mlađih od 25 godina gdje stopa iznosi 32 posto i daleko je viša od prosjeka Europske unije od 17 posto. Zvono za uzbunu je stopa zaposlenosti među diplomantima fakulteta koja je druga najniža u EU, odmah nakon Grčke. Četvrti su problem talijanske banke koje i dalje imaju najveći udjel loših kredita u Europskoj uniji.

"Izazov za 2018. leži u kontinuiranom smanjenju loših kredita te dokapitalizaciji, posebno slabijih tržišnih igrača", smatra Marco Troiano iz Scope Ratingsa. Niska razina izravnih stranih investicija posljednji je u nizu problema. Italija je u posljednjih 12 godina učinila velik napredak u olakšavanju poslovanja popevši se za 110 mjesta u istraživanju Svjetske banke "Doing Business". Ipak, vrijednost izravnih stranih ulaganja u posljednjih 10 godina upola je manja nego u Francuskoj. "Strani investitori vole stabilnost", ističe Mauro Pisu, direktor OECD-ova talijanskog ureda.