Čelnik Banke za međunarodna poravnanja (BIS) žestoko se u utorak obrušio na bitcoin, proglasivši ga špekulativnim balonom i poručivši vlastima da moraju biti spremne zaštititi povjerenje javnosti u financijski sustav.
Kreatori bitcoina možda su zaista namjeravali izgraditi alternativni sustav plaćanja bez sudjelovanja vlasti ali on se u međuvremenu prometnuo u "kombinaciju balona, Ponzijeve sheme i katastrofe za okoliš", upozorio je glavni direktor središnje banke svih središnjih banaka svijeta Agustin Carstens, inače bivši guverner meksičke središnje banke.
Vlasti moraju biti budne jer bi kriptovalute mogle potkopati povjerenje javnosti u financijski sustav, naglasio je Carstens u predavanju u Frankfurtu, čiji je suorganizator bila njemačka središnja banka.
Prošle je godine vrijednost kriptovaluta predvođenih bitcoinom naglo porasla a vlasti u većini zemalja nisu intervenirale. Neke su čak prigrlile tehnologiju koja bi mogla smanjiti troškove financijskih transakcija.
Bitcoin je tako u prosincu prošle godine dosegnuo rekordnu vrijednost od gotovo 20 tisuća dolara da bi ove godine naglo oslabio, kliznuvši danas ispod razine od 6.000 dolara.
Nagle oscilacije njegove vrijednosti prisilile su regulatore da zauzmu kritičniji stav prema digitalnim valutama.
Tako je Kina nedavno najavila da će u potpunosti zabraniti trgovanje kriptovalutama nakon što je prošle godine znatno ograničila transakcije. Južna Koreja znatno je ograničila poslovanje internetskih platformi za trgovanje kriptovalutama kako bi smanjila rizik pranja novca.
Dužnosnik BIS-a upozorava da su oštre oscilacije vrijednosti kriptovaluta potkopale njihov potencijal da budu koristan alat u transakcijama i sigurna imovina, što bi upućivalo na zaključak da ih uglavnom mogu koristiti kriminalci za pranje novca.
"Ako se 'poslovni plan' (za kriptovalute) svodi na obavljanje nedopuštenih ili nezakonitih transakcija, tada središnje banke ne smiju dopustiti da se one u prevelikoj mjeri oslanjaju na istu institucionalnu infrastrukturu koja opslužuje cijeli financijski sustav. Također ne smiju dopustiti da se okoriste povjerenjem koje ta infrastruktura jamči."
Poseban je oprez potreban kada se omogući da kriptovalute dijele prednosti financijskog sustava s vezama prema klasičnim bankovnim računima, dodaje Carstens.
Napominje kako kriptovalute možda još ne predstavljaju sistemski rizik.
"No, ako vlasti ne djeluju preventivno, kriptovalute bi se mogle dublje ispreplesti sa središnjim financijskim sustavom i postati prijetnja za financijsku stabilnost", naglašava.
Prijetnja za okoliš krije se u velikoj količini električne struje koju koriste 'rudari' digitalnih valuta, tumači Reuters.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Bitcoin ima svoju svrhu i primjenu, BitUSD i Tether svoju. Tržište i potražnja (a samim time i poanta, ako hoćeš) postoji za sve tri.
Normalno
Kosi se s poantom bitcoina kao decentralizirane valute na koju niti jedna geopoliticka situacija nema utjecaja. Zato je totalitarne vlade ne vole.
Bitcoin ima svoju svrhu i primjenu, BitUSD i Tether svoju. Tržište i potražnja (a samim time i poanta, ako hoćeš) postoji za sve tri.
Ne znam tko bi normalan prodao realnu robu za kriptovalutu, na kojoj za mjesec dana izgubi 70%.
Tu kriptovalutu možeš zamijeniti za USD čim prodaš "realnu robu". A imaš i kriptovaluta koje su vezane uz USD. Npr. 1 BitUSD (token na Bitshares mreži) uvijek vrijedi jedan 1 USD.
[/quote]
Kosi se s poantom bitcoina kao decentralizirane valute na koju niti jedna geopoliticka situacija nema utjecaja. Zato je totalitarne vlade ne vole.
Ne znam tko bi normalan prodao realnu robu za kriptovalutu, na kojoj za mjesec dana izgubi 70%.
Razmotri ovu situaciju. Drzava je u dugu, financijska kriza trese citavu drzavu. Citav zivotni vijek su uplacivao novce u privatni mirovinski fond koji je zbog krize nacionaliziran i nakon toga vrijednost mu je pala na manje od 50%. Znaci svi novci koje si uplacivao su smanjeni za 50%. Iduci korak je ogranicavanje koliko novaca svaki dan mozes podici na bankomatu i povrh toga svatko tko ima vise od odredenog iznosa novaca na racunu( ajmo reci 50 000 eura) drzava im uzme 20% jer ti imas dovoljno novaca. Posto je kriza nema posla. Ti novci na racunu su jedini iznos prihoda od sada pa dok ne umres, a zaradio si ih tako sto si prodao nekretninu koju su ti roditelji ostavili.
Ta se situacija dogodila. U Grckoj.
Parafraziram situaciju koja se dogodila jedom od ambasadora bitcoina, preciznije blockchaina. Ono sto je on uspio je nagovoriti roditelje da sav svoj novac prebace u bitcoin prije svih mogucih sankcija, drzavne krade i malverzacija. Ono sto je zanimljivo da bitcoin kao bitcoin je zacetak, ono sto je moguce s tehnologojom koja se koristi u bitcoinu su trenutno nezamislive, ali jedno je sigurno. Bitcoin je alternativa, muti monopol centralnih banaka i korumpirane vlade. Barem bi mi kao hrvati trebali razumjeti korumpiranu vladu. Kao sto sam rekao, sve je u zacetku i treba nekih 20 godina za punu primjenu.
Uključite se u raspravu