Projekt LNG na Krku strateški je projekt Vlade i Vlada je odlučila ubrzati njegovu realizaciju donošenjem posebnog zakona koji će olakšati i objediniti sve procese vezane uz njega, kazao je u utorak predsjednik Vlade Andrej Plenković na konferenciji "Hrvatska na vratima energetske unije" u organizaciji Jutarnjeg lista.

Na projektu LNG-a na Krku se intenzivno radi; riječ je o strateškom projektu Vlade, kazao je Plenković te podsetio kako je EU sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju LNG-terminala, koji je potpisan u prosincu prošle godine, dodijelio za njega više od 101 milijun eura.

Taj terminal je u velikoj mjeri sigurnosni projekt, on će povećati mogućnost opskrbe plinom u srednjoj i jugositočnoj Europi uključujući Hrvatsku, rekao je premijer te dodao kako će projekt omogućiti djelotvorniju integraciju ključnih infrastrukturnih projekata u ovom području, tj. razvoj i bolju umreženost plinovoda.

"Činjenica da je to strateški projekt i Vlada je odlučila ubrzati njegovu realizaciju donošenjem posebnog zakona koji će olakšati i objediniti sve procese vezane uz LNG terminal", istaknuo je Plenković, dodavši kako tu podrazumijeva i izdavanje koncesija na pomorskom dobru, rješavanje svih imovinsko-pravnih odnosa te studiju procjene utjecaja na okoliš.

Vladi je itekako stalo do očuvanja obale i okoliša, zbog čega se LNG-terminal na Krku treba raditi prema najvišim standardima i prema tehnologiji koja neće predstavljati rizik za okoliš, rekao je premijer, navevši da će se po njegovoj izgradnji moći s dvadesetak tankera godišnje osigurati sav uvoz plina za hrvatske potrebe.

Govoreći o Ini, premijer je kazao da Vlada trenutno vrednuje ponude za savjetnika koje se odnose na proces otkupa Molovih dionica u Ini i očekuje da će u sljedećim tjednima moći donositi odgovarajuće odluke u vez te teme.

Plenović je u svom govoru rekao i kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja EU koja uvozi manje plina nego što ga proizvede tako da domaćom proizvodnjom osigurava više od pola svojih potreba.

Novim Zakonom o tržištu plina, kako je rekao, tržište je u potpunosti liberalizirano s tim da je, po uzoru na druge države članice, djelomično zadržana regulirana cijena plina za kućanstva u obvezi javne usluge.

Plenković je rekao i kako Vlada planira ove godine usvojiti i novu energetsku strategiju, koja će se usredotočiti na sigurnost opskrbe i energetsku neovisnost, na bolje integriranu i povezanu energetsku infrastrukturu.

Po njegovim riječima, strategija će se orijentirati na rast domaće proizvodnje, tj. proizvodnje iz naših prirodnih resursa, a naglasak će biti i na konkurentnosti cijena energije, na smanjenju njezine potrošnje, na reduciranju emisija CO2 kroz veću energetsku učinkovitost i veći dio energije iz obnovljivih izvora te na poticanje istraživanja i razvoja novih tehnologija.

Vezano uz cijenu električne energije, Plenković je rekao kako je ona za sve kategorije kupaca slobodna i tržišno određena. "Probleme s reguliranom cijenom, kakvi postoje u drugim pa i razvijenijim članicama Europske unije, u Hrvatskoj nemamo", istaknuo je.

Dodao je i kako u energetskoj tranziciji do 2050. Hrvatska treba koristiti sve energetske opcije i usvojiti nove tehnologije te je stoga važno snažnije poticati istraživanje i razvoj inovativnih zelenih tehnologija. 

Potpredsjednik Europske komisije za energetiku Maroš Šefčovič je kazao kako mu je drago što je Hrvatska već postigla i prekoračila nacionalne ciljeve koje je zacrtala do 2020. za obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost te se nada da će i dalje pratiti europske ciljeve.

Naveo je i kako bi Hrvatska mogla smanjiti štetne emisije korištenjem energije sunca i vjetra, za što ima potencijal od 30GW, a vezano uz LNG je rekao kako će se njegovom izgradnjom ispuniti neke od glavnih ciljeva energetske unije, poput diverzifikacije opskrbe i bolje konekcije.

"Jedan od vrlo važnih datuma bio je 26. studenoga, kada smo predstavili 'čistu energiju za sve'. Vrlo je velik dokument i ima veliki značaj na promjene tržišta električne energije u Europi. Mislim da ne pretjerujem. Jedan kolega mi je rekao da misli da je to najvažnija transformacija energetske mreže u Europi otkad su izgrađene, od prije 100-ak godina", izjavio je među ostalim Šefčovič.