Cijena BRENT nafte ne prestaje rasti već dvije godine. Sredinom siječnja 2016. godine barel crnog zlata je koštao 27,48$, dok u trenutku pisanja analize cijena barela BRENT nafte na platformama Admiral Marketsa iznosi 68,83$ po barelu. Radi se o porastu od 150%, na čemu se čak i uz visoke troškove trgovanja financijskim izvedenicama na naftu mogao ostvariti iznadprosječno visok prinos.

Zbog čega cijena raste?

Najvažniji razlog rasta cijene je promjena u politici OPEC-a. Naime, tijekom 2014. i 2015. godine je OPEC namjerno rušio cijenu nafte kako bi uništio konkurenciju u SAD-u, Kanadi i ostalim zemljama. Logika iza tog plana je bila da su u spomenutim zemljama proizvođači nafte privatne kompanije kojima država neće pomagati ukoliko padnu u probleme. Dakle, ako bi cijena nafte pretjerano pala, neke kompanije bi bankrotirale, te bi ukupna proizvodnja nafte na Zapadu bila smanjena. Na taj način bi tržišni udio OPEC-a, a pogotovo Saudijske Arabije, značajno porastao. Time bi Saudijska Arabija zadržala mogućnost značajnog utjecaja na globalnu cijene nafte. No, plan nije uspio. Zbog kvalitetno odrađenog hedžiranja, američke i kanadske naftne kompanije su mogle nekoliko godina trpiti nisku cijenu nafte, a najviše je patila upravo Saudijska Arabija. Kraljevstvu je ponestalo novca i po prvi put u povijesti morali su izdati obveznice kako bi financirali socijalne programe i ostale troškove države. Sličan problem se dogodio i u ostalim zemljama članicama OPEC-a koje su vršile pritisak na Saudijce da se politika promijeni. Do promjene je došlo tijekom 2016. godine. Zajedno s Rusijom koja je također važan proizvođač, dogovoreno je da će OPEC namjerno smanjivati proizvodnju kako bi stvorio umjetnu nestašicu na tržištu i postigao više cijene.

Dogovor i dalje vrijedi, a u svojim izjavama visokopozicionirani dužnosnici OPEC-a i dalje daju naslutiti da kartel želi još više cijene nafte.

Umjetna nestašica nafte dovela je do pada strateških zaliha nafte u SAD-u. Radi se o javnom podatku koji se objavljuje svaki tjedan, a visina zaliha pada već 9 tjedana za redom i ima tendenciju daljnjeg pada.

Još jedan razlog rasta cijene nafte je tečaj američkog dolara na Forex valutnom tržištu. Naime, ako se analizira kretanje vrijednosti USD i cijene nafte, može se uočiti da kad dolar slabi, cijena energenata najčešće raste. Dolar je u posljednih godinu dana oslabio u odnosu na sve ostale najtrgovanije valute na svijetu, a najviše na euro (približno 15%). To je sigurno doprinijelo većoj potražnji za naftom na starom kontinentu, jer uz ostale nepromijenjene uvjete, kada euro jača, za istu količinu eura može se kupiti više nafte.

Hoće li cijena nafte nastaviti rasti?

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da bi tijekom 2018. godine moglo doći do nastavka rasta cijene nafte. Gospodarski rast na globalnoj razini se ubrzava, a to znači sve više investicija u infrastrukturu pri čemu će potražnja za naftom od strane građevinskih firmi rasti. Kupovna moć građana također bi trebala rasti, a to znači više novih automobila na cestama što također doprinosi rastu potražnje za naftim derivatima. OPEC i Rusija će i dalje aktivno raditi na stvaranju nestašice nafte što je još jedan faktor koji bi mogao dovesti do nastavka rasta cijene.

No, ne treba očekivati da će tempo rasta cijene biti intezivan kao prethodne dvije godine. Ukoliko bi se cijena nafte približila razini od 100$ po barelu, ponovno bi se pokrenule mnoge bušotine koje su zatvorene prethodnih godina. Također bi se pokrenuli novi projekti vezani za istraživanje novih naftnih polja što bi smanjilo potencijal daljneg rasta cijene. No, bez obzira na to raste li cijena ili ne, nafta će i dalje imati značajne postotne oscilacije, što će kontinuirano omogućavati aktivno trgovanje CFD-ovima na BRENT ili WTI naftu, čak i s malim ulozima od samo nekoliko stotina eura.