U nešto više od godinu dana, koliko je prošlo od političke odluke Vlade (na Badnjak 2016.) da u vlasništvo vrati Inu otkupom Molova udjela u njoj, taj plan nije daleko odmakao. Ipak, ovog ponedjeljka istekao rok za podnošenje ponuda u postupku odabira investicijskog savjetnika.

Nimalo začuđujuće, zainteresiranih ne manjka. Kako je u srijedu potvrdio ministar financija Zdravko Marić, zaprimljeno je sedam ponuda. S obzirom na nekoliko dodatnih zahtjeva i mogućnost da se rok malo prolongira, smatra kako se može reći da će biti do desetak ponuda.

Dodao je kako je poziv inicijalno poslan na 18 adresa najeminentnijih kuća u tom području, s tim da su neke u prošlosti bili angažirani kao savjetnici Mola pa se nisu javili zbog mogućeg sukoba interesa.

Prema neslužbenim saznanjima Poslovnog dnevnika za savjetnički posao u Vladinu projektu otkupa dionica Mola uz razmatranje potencijalnih strateških partnera, sedmorku koja je istaknula svoju kandidaturu čine već dobro poznati globalni igrači u sličim projektima. Morgan Stanley se kandidirao s Privrednom bankom kao lokalnim partnerom, Goldman Sachs ponudu je dao s Interkapitalom, a u igri su navodno i konzorciji ponuđača predvođeni JP Morganom, Lazardom, Rothschildom, UBS-om te Deutsche Bank.

Operacija reotkupa dionica Ine prilično je složena, među ostalim, jer je Vladin plan inicijalno predvidio da se njome ne poveća javni dug, a cijela priča uključuje i razmatranje opcije (novog) strateškog partnera.

Tako i angažman savjetnika podrazumijeva tri faze: pripreme, savjetovanja u samoj kupnji dionica te, konačno strateško promišljanje u smislu mogućeg uvođenja strateškog partnera Ine. Sve u svemu, vaganje ponuda odnijet će koji tjedan i odabir savjetnika u najboljem bi slučaju mogao biti negdje sredinom veljače.

”Treba nam nešto vremena da sve to na kvalitetan način iščitamo jer se radi o kompleksnoj materiji”, kaže ministar Marić podsjećajući da procedura u ovom slučaju podrazumijeva i analiziranje ponuda s aspetka Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Tek potom Vladi će predočiti sažetak ponuda, a još nije odlučeno hoće li se pritom ići na definiranje užeg izbora od nekoliko ponuda ili će se odmah odlučiti za jednog.

Kako bilo, predstojeći koraci put su ka konkretizaciji financijski i strateški jednog od krupnijih projekata Vlade.

No, čini se da dio političkih protivnika Vlade, ali i dio poslovne zajednice, ni provedba postupka odabira financijskih savjetnika nije do kraja uvjerila u čvrstu odlučnost Vlade da planirano i realizira. Božo Petrov tako je i prije nekoliko dana ustvrdio kako Vlada na tom planu nije napravila praktično ništa, a nešto ranije tej je projekt nazvao balonom izjavivši kako je “šteta što je to bila očita obmana građana”. No, dok je on optuživao da se taj “balon dogodio zato da bi se prodao HEP”, SDP-ov Gordan Maras je na godišnjicu Vladine objave da kreće u reotkup Molova udjela u Ini rekao kako je ta Plenkovićeva izjava u prvom redu bila motivirana namjerom da se “pokrije izgubljena arbitraža” (u Ženevi), a da u godinu dana potom nije napravljeno ništa.

Da ni postupak odabira savjetnika još nije baš jamstvo predanosti provedbi najavljivane transakcije, neki drugi skeptici pozvat će se na propali projekt monetizacije duga autocesta koji je upravo SDP-ova Vlada gurala mjesecima nakon odabira savjetnika. A nakon što se od njega odustalo od cijele je priče ostao tek ceh državi od 16,3 milijuna kuna (14,6 milijuna bez PDV-a) na račun troškova konzultanata i pravnih savjetnika do naprasnog gašenja projekta.

Kako bilo, daljnju konkretizaciju Vladina plana čija se najava poklopila s pravorijekom arbitraže Ina-Mol u Ženevi bit će zanimljivo promatrati i u kontekstu druge arbitraže vezane uz spor oko Ine i Mola, pri Međunarodnom centru za rjeavanje investicijskih sporova u Washingtonu, čiji pravorijek tek slijedi. Sve su procjene da Hrvatska u tom arbitražnom postupku nema dobre šanse. Iako je lani bilo i neslužbenih proocjena da bi pravorijek u tom sporu mogao pasti krajem 2017., on očito ide malo sporijom dinamikom, a navodno je sljedeće ročište predviđeno za kraj ožujka odnosno početak travnja. Zasad je tako nepoznanica i hoće li se moguća transakcija dogoditi prije ili nakon pravorijeka Washingtona, ali zagovornici zakulisnih igara smatraju kako sporiji tijek tog spora (i realizacija transakcije prije njega) zapravo odgovara objema stranama. Vladi zbog političkih razloga (slučaj Ina-Mol prethodno je isprovocirao prijevremene izbore), a Mađarima zbog cjenovnih računica.