Beogradski aerodrom Nikola Tesla i u 2017. godini bio je uvjerljivi lider regije po broju putnika, dok se rekordnom godinom može pohvaliti i Zračna luka Franjo Tuđman u Zagrebu. Na popisu aerodroma regije s najvećim prometom, Međunarodni aerodrom Sarajevo se i ove godine nalazi tek na desetom mjestu, piše portal Klix.ba.
Prošlu godinu obilježilo je povećanje broja zračnih letova u regiji i proširenje kapaciteta aerodroma, a na popisu 10 najprometnijih samo dva nisu uspjela dosegnuti milijun putnika, onaj u Podgorici i Sarajevu.
Međutim, s 957.969 putnika, sarajevski aerodrom zabilježio je najuspješniju godinu u povijesti.
Kroz beogradski aerodrom Nikola Tesla i 2017. godine prošlo je najviše putnika, njih čak 5,343.420. Uz novi rekord u 2017. godine, koji je za aerodrom u Beogradu značio povećanje broja putnika za devet posto u odnosu na 2016. godinu, Nikola Tesla je bilježio i apsolutne mjesečne rekorde u broju putnika.
Najveće zasluge za uspjeh beogradskog aerodroma može se pripisati brojnim niskotarifnim i atraktivnim letovima.
Rekordno u Dubrovniku
Ponuda letova iz Beograda 2017. godine obogaćena je uspostavljanjem linije nacionalne zrakoplovne kompanije Air Serbia za Veneciju, dok je kompanija Hainan Airlines nakon 17 godina povezala glavne gradove Srbije i Kine, preko Praga.
320 tisuća
putnika više prošlo je kroz crnogorske aerodrome prošle godine
Niskotarifni Wizz Air počeo je letove iz Beograda za Friedrichshafen, Nürnberg, Hanover i Maltu, kompanija AtlasGlobal za Istanbul, a Transavia za Amsterdam.
Novi rekord u 2017. godini oborio je i zagrebački aerodrom koji je prvi put nadmašio broj od tri milijuna putnika u jednoj godini. Kroz zagrebačku zračnu luku 2017. je prošlo ukupno 3,092.047 putnika, što je porast od 11,8 posto u odnosu na 2016. godinu.
Aerodrom u Zagrebu prošle godine otvorio je novi terminal, što je donijelo veći broj letova, a tako bi se moglo nastaviti i u 2018. godini. Splitski aerodrom je 2016. godine srušio rekord od dva milijuna putnika, a u 2017. to je uspjelo i aerodromu u Dubrovniku. Split se 2017. približio broju od tri milijuna putnika, 19 posto više u odnosu na godinu ranije.
Iza Zračne luke Dubrovnik također je najuspješnija godina otkad posluje. Zahvaljujući novom terminalu koji je otvoren u svibnju 2017. godine, kroz dubrovačkim aerodromom je 2017. prošlo 2,323.065 putnika.
Aerodrom u Skoplju proteklih godina je imao najveću stopu rasta u regiji. Dobro poslovanje vodeći aerodrom u Makedoniji bilježi i ove godine. Tako su skopski i ohridski aerodrom u 2017. ugostili 2,027.344 putnika, što je više za 13 posto u odnosu na 2016. godinu.
U Tivtu milijun putnika
Prošla godina bila je najuspješnija i za Međunarodni aerodrom Adem Jashari u Prištini kroz koji je prošlo 1,887.402 putnika.
Prištinski aerodrom ove godine planira uključiti i letove za skandinavske zemlje te produžiti i proširiti staze. Uz povećan broj letova i povoljne cijene, Adem Jashari mogao bi u 2018. dosegnuti dva milijuna putnika. Ljubljanski aerodrom Jože Pučnik bilježio je pad od 0,7 posto 2016. godine. Međutim, 2017. donijela je pozitivne pomake i za glavni grad Slovenije čiji aerodrom je oborio rekord s 1,676.032 putnika.
Crnogorski aerodromi u Podgorici i Tivtu ugostili su ove godine više od dva milijuna putnika, gotovo 320.000 više nego u 2016. godini.
Aerodrom Tivat dosegnuo je broj od milijun putnika u jednoj godini, prvi put otkad postoji, dok je Međunarodni aerodrom Podgorica sve bliži milijunitom putniku.
Podgorički aerodrom je u prosincu 2017. prvi put uspio uslužiti pet zrakoplova i više od tisuću putnika u roku od samo 80 minuta. Aerodrom u glavnom gradu Crne Gore je 2016. godine pretekao sarajevski na devetoj poziciji regionalnih aerodroma poslije tri godine i tu je poziciju zadržao.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uz takva povecanja prometa u svijetu i kod nas, covijek se zapita kako Croatia Airliness stalno uspijeva biti u minusu, da nije mozda jer je to drzavna firma gdje ljudi dolaze na celo s ogromnim iskustvom….uhljebljivanja….a ne znanja.
Uključite se u raspravu