Profitabilnost banaka u srednjoj i istočnoj Europi ostat će i 2018. značajno viša nego u zemljama Zapadne Europe, no u okruženju relativno niskih kamata, kontrola troškova i fokus na kvaliteti imovine ostaju u fokusu, stoji u studiji o bankarskom sektoru u CEE regiji talijanskog UniCredita. Budući da profitabilnost, mjerena bruto dobiti na ukupnu imovinu, doseže 1,3 posto u usporedbi s tek 0,4 posto u Zapadnoj Europi, a povrat na kapital 14,4 posto u prvih devet mjeseci, CEE regija ostaje ključno tržište talijanskoj bankarskoj grupaciji.
S mrežom od gotovo 1000 poslovnica u 11 zemalja, ona generira oko četvrtine ukupnih prihoda, a broj klijenata raste prema cilju od 2,6 milijuna neto novih komitenata do kraja 2019.
Rast portfelja
“U 2017. bankarski sektor bio je profitabilan u svim zemljama drugu godinu zaredom”, rekao je Carlo Vivaldi, direktor Odjela za srednju i istočnu Europu. “Uz očekivani rast BDP-a u 2018./2019. veći od 3 posto u gotovo svim zemljama, predviđamo dobre okolnosti za nastavak rasta regije CEE”, dodaje. Za većinu banaka 2017. bila je najbolja godina od 2010. kad je u pitanju gospodarski rast. U budućnosti se očekuje nastavak solidnog rasta BDP-a od oko tri posto u većini spomenutih zemalja, iako se predviđa umjereno usporavanje ove i iduće godine.
8,9posto
udio je loših kredita što je zamjetno smanjenje u odnosu na 10,3% prije godinu dana
Ukupan kreditni portfelj od 59,7 milijardi eura u regiji nastavit će rasti, i to po višim stopama u Mađarskoj, Sloveniji i Srbiji. Usporavanje se očekuje u Češkoj, Rumunjskoj i Turskoj, a u ostalim zemljama, među kojima je i Hrvatska, rast kredita ostat će na trenutnim razinama.
Padaju loši krediti
Za nastavak rasta kreditiranja neophodno je poboljšanje kvalitete portfelja. Udio bruto neprihodujućih kredita smanjio se na 8,9 posto u devet mjeseci 2017. u odnosu na 10,3 posto godinu ranije. Upravo je pad loših kredita u zadnje tri godine jedan od najizraženijih trendova u srednjoj i istočnoj Europi, i u UniCreditu računaju na njegov nastavak. Potporu rastu pružat će priljev novca iz EU fondova koji godišnje doseže između 1,5 i 3 posto BDP-a te nastavak procesa digitalizacije. No, kod prognoze treba uzeti u obzir okruženje niskih kamata koje bi moglo negativno utjecati na profitabilnost, kao i regulatorne pritiske, uz neizvjestan rast u Turskoj i Rusiji.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu