Ravnoteža rizika poboljšala se, ali ranjivosti su i nadalje znatne jer su razine javnog i inozemnog duga još uvijek visoke, a potpuni učinak restrukturiranja Agrokora i nadalje je nepoznat. Osim toga, hrvatski BDP još se nije posve oporavio i vratio na predrecesijske stope rasta, a dohodak po stanovniku i nadalje je znatno niži od prosjeka Europske unije. Javni dug, povišena nezaposlenost i strukturne prepreke i nadalje opterećuju izglede za rast u srednjoročnom razdoblju. Ovo su neke od najozbiljnijih kritika koje je Hrvatskoj jučer u opširnom izvješću uputio Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda nakon svojih konzultacija okončanim 10 siječnja. One su pak krenule nakon što su “inspektori” MMF-a u listopadu bili završili posjet našoj zemlji i “snimili” stanje javnih financija i gospodarstva.

No, u osvrtu MMF-a ne manjka i pozitivnih komentara, poput onoga da se rast BDP-a lani nastavio treću godinu zaredom, da su rezultati turizma iznimni, a pohvaljena je i privatna potrošnja. Za ovu nam godinu MMF predviđa gospodarski rast od 2,8 posto, ali, očekivano, ističu potrebu za provođenjem politika i ubrzavanjem strukturnih reforma kojima bi se tempo gospodarskog napretka ubrzao i smanjile ranjivosti s početka teksta. Pohvalu je zbog svoje politike zaslužila Hrvatska narodna banka, velik plus za resor državnih financija stiže po pitanju fiskalne konsolidacije, ali je znak uskličnika u smislu obavezne što hitnije provedbe stavljen uz pojmove mirovinska i zdravstvena reforma.