Mirovine su male, a nekada i potpuno neizvjesne. U sindikatu umirovljenika zato od države očekuju konkretne poteze, piše Dnevnik.hr

"Ne želimo više imati 200 tisuća ljudi koji imaju mirovinu manju od 1000 kuna, niti da je svaki treći stanovnik stariji od 65 godina u zoni siromaštva, niti da je 52 posto mirovina ispod linije siromaštva", rekla je Jasna Petrovićiz Sindikata umirovljenika.

Porazna statistika još je gora kada se uzme u obzir da su Hrvati među najstarijom populacijom u Europi. Čak 19,2 posto stanovnika starije je od 65, a broj umirovljenika veći je od milijun i 200 tisuća. Prosječna mirovina iznosi 3400 kuna. Omjer umirovljenika i radnika sve se više izjednačava, a na mirovine svake godine odlazi 36,8 milijardi kuna.

Realni sektor servisira i mirovine, a i 400 tisuća zaposlenih u državnoj službi, ističu ekonomisti. Rješenje vide u otvaranju novih radnih mjesta.

"Trebali bismo dići zaposlenost na europsku razinu, s milijun i 400 na milijun i 700 tisuća. Od tih 300 tisuća, ni 30 tisuća ih ne bi trebalo biti u javnom sektoru i onda bi bilo lakše i izdržljivije financirati javni sektor, državni sektor, pa u svemu tome i mirovinski sektor", smatra ekonomist Ljubo Jurčić.

Kako sada stvari stoje, Vlada bi, pod pritiscima Bruxellesa, rješenje mogla potražiti u podizanju granice za umirovljenje na 67 godina. A oni kojima je ostalo još tridesetak godina rada, prije nego što ostvare uvjete za mirovinu, nisu optimistični.

"Ljudi se boje mirovine zato što znaju kako stvari stoje. Očekuju da to neće biti dovoljno da se može normalno živjeti", rekao je Miro iz Zagreba.