Srpski ministar energetike i rudarstva Aleksandar Antić rekao je da se planiraju ozbiljne investicije u energetici i da će se nastaviti one koje su započete.

Prije svega, riječ je o površinskom kopu Radljevo u najvećem srpskom rudarskom bazenu Kolubara, koji je, kako je rekao Antić, vrlo značajan. "Ova godina donosi prve kapitalne investicije za otvaranje tog kopa. Samo u kupovinu opreme planiramo uložiti oko 100 milijuna eura. Taj kop treba omogućiti ukupnu durogočnu stabilnost proizvodnje ugljena u Kolubari", objasnio je ministar energetike i rudarstva koji je nekoliko dana ranije rekao da bi rudarski radovi u kopu Radljevo trebali početi 2019. godine. 

Vrlo kvalitetan ugljen
"Direktor Elektroprivrede Srbije i ja imamo plan. To je prije svega izgradnja nove termoelektrane Kolubara B i ubrzano radimo na pripremi cjelokupne dokumentacije koja treba dokazati opravdanost projekta", objasnio je Antić. Prije četiri godine Zorana Mihajlović, tadašnja srpska ministrica energetike, najavila je da bi prve količine ugljena s površinskog kopa Radljevo, za koji će ulaganja iznositi između 140 i 200 milijuna eura, trebale biti proizvedene već 2018.-2019. godine.

Prema njenim riječima, prve količine ugljena iznosit će oko dva milijuna tona godišnje, s tim da će povećati do 7,5 milijuna tona. Međutim, 2015. godine tadašnji glavni direktor Elektroprivrede Srbije (EPS) Aleksandar Obradović rekao je da će prve količine ugljena s novog površinskog kopa Radljevo biti proizvedene 2017. godine, što se nije dogodilo. Ipak, u Kolubari je 27. prosinca 2017. počela proizvodnja ugljena na novom otvorenom kopu Polje G. Milorad Grčić, v. d. direktora EPS-a, rekao je da će se otvaranjem Polja G, uz budući kop Radljevo, osigurati proizvodnja ugljena i električne energije za nekoliko sljedećih desetljeća.

Prema njegovim riječima, to polje prirodni je nastavak kopa Veliki Crljeni, a na tom kopu proizvodi se vrlo kvalitetan ugljen. "EPS će 2017. godinu završiti s proizvodnjom ugljena većom za 1,6 milijuna tona nego godinu ranije", rekao je tom prigodom Grčić. Za izmještanje dijela Ibarske magistrale osigurana je sva dokumentacija i dozvole, a EPS ima novac. "Početkom 2018. očekuje nas izmještanje osam kilometara Ibarske magistrale, što će osigurati neometani razvoj kopa Veliki Crljeni", objasnio je Grčić.

Izmještanje rijeke
Početku proizvodnje ugljena na Polju G  bio je nazočan i ministar Antić, koji je kazao da je u otvaranje kopa i izmještanje rijeke, infrastrukture i Ibarske magistrale uloženo oko 60 milijuna eura i da je po kvaliteti ugljena riječ o jednom od najboljih kopova u kolubarskom bazenu. Ispitivanja su pokazala da je u zoni novog kopa oko 34,6 milijuna tona visokokvalitetnog ugljena, navodi se na web stranici Rudarskog bazena Kolubara.

Planirano je da se na tom kopu godišnje proizvede između pet i šest milijuna tona ugljena.  Da bi se došlo do ugljena, od rujna prošle godine otkopano je oko dva milijuna prostornih metara zemlje koja prekriva slojeve ugljena. Za vrijeme radnog vijeka kopa bit će otkopano i pripremljeno ukupno oko 43 milijuna prostornih metara zemlje, a u zoni ovog kopa nalazi se i oko 4,5 milijuna prostornih metara međuslojne jalovine.

TE Kolubara A

Najstarija u sustavu EPS-a
TE Kolubara A izgrađena je u blizu istoimenih površinskih kopova ugljena. Najstarija je aktivna TE u sustavu EPS-a. Sa svojih pet blokova, ukupne instalirane snage 270 megavata, bila je najveći energetski objekt u Srbiji. Puštena je u rad 1956. godine, a 1960. i 1961. pojačana je za 65, odnosno 32 megavata, da bi u krugu postojeće elektrane 1979. godine počelo raditi novo postrojenje od 110 megavata.