Nakon nastavka solidnog rasta u ovoj godini, u 2018. analitičari očekuju nešto sporiji uspon gospodarstva, ali i nove turističke rekorde, kao i povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske, a najveći će rizik predstavljati restrukturiranje Agrokora.

"U idućoj godini očekujemo nastavak pozitivnih trendova, pri čemu će rast gospodarstva biti nešto slabiji nego u ovoj godini, oko 2,5 posto. Među ostalim, zbog toga što nakon duljeg vremena neće biti nekih novih fiskalnih poticaja, odnosno fiskalnog rasterećenja, koje bi potaknulo potrošnju kućanstava", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Početkom ove godine uvedene su promjene u porezu na dohodak, koje su potaknule rast plaća za više od 4 posto na godišnjoj razini. To je, pak, potaknulo domaću potrošnju, najveću sastavnicu bruto domaćeg proizvoda (BDP), pa se procjenjuje da će gospodarstvo u ovoj godini porasti oko 3 posto.

No, u nedostatku takvih fiskalnih poticaja, u 2018. se očekuje usporavanje rasta BDP-a.

"Postoji i rizik za gospodarstvo zbog neizvjesnosti kako će se riješiti problemi u Agrokoru, kako će se provesti restrukturiranje tog koncerna. To je izuzetno važno ne samo za Agrokor nego i za njihove brojne dobavljače", kaže Šantić.

S druge strane, očekuje se nastavak pozitivnih trendova u ostalim područjima.

"Veliki je upitnik kako će se razviti situacija oko Agrokora. Sve druge stvari bi trebale predstavljati nastavak 2017. godine", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA).

Navodi da je vanjsko okruženje povoljno za Hrvatsku, što znači da gospodarski oporavak u Europi potiče potražnju za hrvatskim izvozom roba, ali i usluga jer se Hrvatska i dalje tretira kao sigurno turističko odredište.

"Isto tako, očekujemo da će u 2018. kamatne stope, znači troškovi zaduživanja, ostati na niskim razinama i u Europi i u Hrvatskoj, potičući tako gospodarski oporavak u uvjetima umjerene inflacije", kaže Zrinka Živković-Matijević.

Novi turistički rekordi

Na rast BDP-a pozitivno bi trebala utjecati još jedna dobra turistička sezona, nakon što su u posljednje dvije zabilježeni rekordi.

Podaci sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru, pokazuju da je u prvih 11 mjeseci ove godine ostvareno 18,2 milijuna dolazaka turista, što je 13 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je broj noćenja porastao za 12 posto, na 101,2 milijuna.

"Očekujemo nastavak dobrih trendova u turizmu, nastavak povoljnih trendova u EU, nešto skromniji doprinos domaće potrošnje, a moguć je i nešto veći rast investicija i povlačenja sredstava iz EU fondova jer bi se trebala ubrzati priča o realizacije Pelješkog mosta", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

Polovicom lipnja, naime, potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za financiranje projekta "Cestovno povezivanje s južnom Dalmacijom", koji uključuje izgradnju Pelješkog mosta, a ukupna vrijednost ugovora je oko 420 milijuna eura. Europska komisija sufinancirat će taj projekt u maksimalnom iznosu od 85 posto ili 357 milijuna eura.

Nedavno je potpisan i sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava EU-a u iznosu od 101,4 milijuna eura za izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku.

Pad nezaposlenosti, jačanje inflacije

Nakon tri godine deflacije, što je ponajviše posljedica uvozne deflacije zbog pada cijena nafte na svjetskom tržištu, ove se godine u Hrvatsku vratila inflacija.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prvih 11 mjeseci ove godine potrošačke su cijene porasle za 1,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U idućoj se godini očekuje blago ubrzanje rasta inflacije.

Razlog je tome očekivani rast cijena nafte na svjetskom tržištu nakon što su nedavno članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i neke nečlanice tog kartela, kao što je Rusija, odlučile produžiti dogovor s smanjenoj proizvodnji 'crnog zlata' na cijelu 2018. godinu kako bi se ublažila neravnoteža između prevelike ponude i nedovoljno snažne potražnje.

Očekuje se i daljnje smanjenje nezaposlenosti zbog rasta gospodarstva i investicija. Prema procjenama Europske komisije, prosječna stopa nezaposlenosti u ovoj će godini iznositi 11,1 posto, dok bi iduće godine mogla skliznuti na 9,2 posto.

"Na tržištu rada nastavit će se primjetan nedostatak radne snage, što bi ubuduće moglo generirati nešto brži rast plaća. To je kratkoročno pozitivno, no dugoročno bi brži rast plaća nego što raste produktivnost mogao izazvati poteškoće, pa bi se gospodarstvo moglo naći pod pritiskom", kaže Zdeslav Šantić.

Daljnji pad javnog duga

U idućoj se godini očekuje i nastavak pozitivnih trendova u javnim financijama – nizak proračunski deficit i daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u.

Prema podacima Eurostata, na kraju drugog tromjesečja javni dug iznosio je 287,25 milijardi kuna, ili 81,9 posto BDP-a. Iz Ministarstva financija ističu, pak, kako je proračunski deficit manji od 1 posto.

"I ove je godine nastavljena fiskalna konsolidacija, pa je deficit proračuna nizak, što je pozitivan trend koji treba zadržati i iduće godine", kaže Alen Kovač.

Ističe i kako je ove godine refinanciran dio dugova, posebice cestarskih kompanija, a povoljnije financiranje na međunarodnom, ali i domaćem tržištu omogućuju dobri trendovi u javnim financijama.

Zahvaljujući tome, "javni dug bi već krajem ove godine mogao pasti na otprilike 80 posto BDP-a, a iduće bi trebao definitivno pasti ispod te razine i potom krenuti prema 70 posto BDP-a", kaže Kovač.

A zahvaljujući stabilnom rastu gospodarstva i fiskalnoj konsolidaciji, polovicom ove godine Hrvatska je izašla iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) Europske komisije.

Hrvatska je u EDP-u, korektivnom mehanizmu EU-a osmišljenom kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod tri, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta, bila od siječnja 2014. godine.

Povećanje rejtinga?

Pozitivni trendovi u javnim financijama i rast gospodarstva naveli su u ovoj godini i rejting agencije na poboljšanje izgleda za kreditni rejting Hrvatske.

Doduše, sve tri vodeće rejting agencije – Fitch, Standard & Poor's i Moody's – i dalje drže kreditni rejting Hrvatske dva stupnja ispod investicijske razine, no sada Fitch i Moody's izglede drže stabilnima, a S&P pozitivnima. A to predstavlja samo korak prema povećanju rejtinga.

"Zabilježena su poboljšanja po pitanju kreditnog rejtinga, poboljšani su izgledi, što ukazuje da će se taj pozitivni trend u vezi percepcije rizičnosti države nastaviti i u 2018. A to će rezultirati i poboljšanjem samog rejtinga", kaže Zdeslav Šantić.

No, kada se rejting i podigne, i dalje će biti ispod investicijske razine.

"To je sve naoko lijepo, ali komparativno i stopa rasta i troškovi zaduživanja u Hrvatskoj i dalje su relativno viši nego u drugim državama, a gospodarski rast relativno niži", kaže Zrinka Živković-Matijević.

Ističe da je trend dobar, ali da bi Hrvatska došla u investicijski rejting, što je ključno za smanjenje troškova financiranja, rast gospodarstva i fiskalna politika, kaže, trebaju biti održiviji.

"To znači da kreatori ekonomske politike, političari i opća svijest društva treba doći do toga da se moraju stvoriti preduvjeti za to – efikasnije pravosuđe, efikasnija javna uprava, nastavak reforme mirovinskog, zdravstvenog, obrazovnog sustava… I to ne pojedinačno, nego te reforme treba provoditi paralelno. Imam rezerve oko toga hoće li se to početi provoditi u 2018.", zaključuje Zrinka Živković-Matijević.

Pregovori o Ini

U fokusu javnosti iduće će godine zasigurno biti i pregovori između Vlade i MOL-a o Ini, nakon što je prije godinu dana premijer Andrej Plenković najavio da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL.

U proteklih godinu dana po tom se pitanju nije puno napredovalo, no nedavno je Vlada odredila rok do 15. siječnja 2018. za podnošenje ponuda financijskih savjetnika za pružanje savjetničkih usluga Vladi u vezi s mogućom kupnjom dionica Ine i mogućom naknadnom prodajom kupljenih dionica strateškom partneru.

No, to je samo jedan u nizu izazova koji predstoje Vladi, kažu analitičari. Situaciju joj, dodaju, ponešto olakšavaju pozitivni gospodarski trendovi.