U siječnju na snagu stupaju na snagu promjene poreza na dodanu vrijednost vrijedne oko pola milijarde kuna. Dizanje praga za ulazak u sustav PDV-a s 230.000 na 300.000 kuna, koje je trebalo usuglasiti s Europskom komisijom, iz proračuna će odnijeti oko 130 milijuna kuna prihoda, no malim poreznim obveznicima to, uz niži trošak, donosi manje administracije.

Premda je ukinuto neposredno prije ulaska u EU, ponovno se omogućuje povrat 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila do vrijednosti 400.000 kuna. U Ministarstvu financija najavljuju da se s Komisijom nastavljaju razgovori da se obuhvat proširi i još jednu domaću specifičnost, a to su brodovi koji se koriste u službene svrhe. Također, od siječnja se na uvoz strojeva i opreme u iznosu većem od milijun kuna PDV više neće plaćati u roku 10 dana već će ga porezni obveznik iskazivati u prijavi PDV-a što bi im trebalo donijeti veću likvidnost.

Jedna od većih promjena teška oko 350 milijuna kuna, odnosi se na jeftinije oporezivanje nabave automobila. Naime, vozila su se dosad oporezivala po kombinaciji vrijednosti i emisije CO2, a ubuduće se porez na promet motornih vozila više neće plaćati na (nova i stara) vozila čija je prodajna cijena s PDV-om do 150.000 kuna, već samo tablično prema emisiji CO2. Ako vrijednost vozila premaši 150.000 kuna, u računicu se uključuje i vrijednost, no samo onaj dio razlike do tog praga s time da u Ministarstvu  najavljuju da prijelazi neće biti skokoviti. Time bi država porezno stimulirala pomlađivanje voznog parka u Hrvatskoj i u konačnici sigurnost na cestama.

Novost čeka i prodaje rabljenih automobila; ukida se porez na prijenos i zamjenjuje plaćanjem upravne pristojbe u skladu sa starosti i snagom vozila, bez potrebe ovjere ugovora kod javnog bilježnika, što će stajati 100 milijuna kuna.

Kod dohotka pak, novost je da se trošak smještaja i prehrane radnika na određeno vrijeme u sezoni neće smatrati dohotkom od nesamostalnog rada. Prag za određivanje plaće u naravi podiže se po prvi puta nakon 1995. s 400 na 600 kuna, a oporezivi primici od nesamostalnog rada više neće uključivati vodu, tople i hladne napitke (osim alkohola) koje poslodavac radnicima omogućuje tijekom radnog vremena. Paralelno s dizanjem praga za ulazak u sustav PDV-a, država podiže prag do kojeg se može plaćati paušalni porez na dohodak s 230.000 na 300.000 kuna. U Katančićevoj očekuju da će to brojci od 27.000 fizičkih osoba (a riječ je mahom o iznajmljivačima, op.a.) povećati za još 30.000 građana kojima će se plaćanje poreza na dohodak pojednostaviti.

Kod administrativnih rasterećenja, građani koji mirovinu ostvaruju iz inozemstva (ili u inozemstvu), odnosno u zemlji koja se međunarodnim ugovorima izuzima iz oporezivanja, više neće podnositi INO-DOH obrazac. Potvrde o isplaćenom dohotku u potekloj godini ubuduće neće morati izdavati isplatitelji konačnog dohotka za fizičke osobe do kraja siječnja, osim na zahtjev. Oni koji porez na dohodak plaćaju u inozemstvu, a zatražili su od države obustavu plaćanja (predujma) tog poreza u Hrvatskoj, više nisu obvezni podnositi prijavu u registar poreznih obveznika.

Kad se podvuče crta ispod 2017., Ministarstvo financija izdalo je 17,4 milijarde kuna domaćih obveznica te još 2,5 milijarde obveznica u eurima. Refinanciranjem se na kamatama uštedjelo oko 800 milijuna kuna, a okončaju li se pregovori s domaćim bankama na dijelu cestarskog duga koji se upravo vode ovih dana, suma ušteda na kamatama u 2017. mogla bi premašiti milijardu kuna. Iduća godina bit će manje zahtjevna u smislu refinanciranja: dva veća dospijeća stižu u srpnju, jedno od 750 milijuna eura te 6 milijardi kuna.