U Hrvatskoj je krajem 2016. bilo oko 2,900 tvrtki čiji je dug 10 puta premašivao operativnu dobit, pri čemu je iznos tog duga prelazio ekvivalent od 25% GDP-a, dok je recimo u Poljskoj taj udio oko 2.7% ili 3.6% u Slovačkoj, otkriva Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Mađarsku, Slovačku i Sloveniju, s kojom su sa portala Novac za sve razgovarali o programu te banke za podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, financiranju malih i srednjih poduzeća te razvoju tržišta kapitala i korporativnog upravljanja.

 "Novoodobrena petogodišnja strategija usmjerena je podizanju konkurentnosti hrvatske privrede te ostvarenju uvjeta za dugoročno održivi rast, što podrazumijeva rad i s privatnim i javnim sektorom.

EBRD će i dalje financirati domaće tvrtke koje investiraju u inovacije, učinkovitost resursa ili žele uvesti suvremenu poslovnu i upravljačku praksu, kao i  strane investitore koje mogu pridonijeti prijenosu tehnologije, a domaćem gospodarstvu omogućuju uključivanje u globalne lance vrijednosti.

Nadalje, s ciljem produbljivanja financijskih tržišta nastavljamo s radom sa Zagrebačkom burzom na kreiranju trgovinske platforme koja će malim i srednjim poduzećima omogućiti lakši pristup financiranju. Naša strategija predviđa i direktno financiranje poduzeća na tržištu kapitala, upisom obveznica ili investiranjem u kapital.

Vezano za javna poduzeća, spremni smo financirati nove investicije kao i provedbu programa financijskog i poslovnog poboljšanja, posebno s fokusom na energetsku učinkovitost kao i poticati unaprjeđenje korporativnog upravljanja", kaže Jelušić Kašić.

Ističe da je točno da su hrvatska poduzeća jako opterećena lošim kreditima. 

"Prema podacima kojima raspolažemo u Hrvatskoj je bilo oko 2,900 tvrtki čiji je dug 10 puta premašivao operativnu dobit, pri čemu je iznos tog duga prelazio ekvivalent od 25% GDP-a, dok je recimo u Poljskoj taj udio oko 2.7% ili 3.6% u Slovačkoj. Situacija u bankarskom sektoru se nešto popravila, ali je i dalje znatno loša. Krajem 2016. u Hrvatskoj je udio nenaplativih kredita, tzv. NPL-ova, iznosio oko 13.8%  dok je na nivou EU taj omjer oko 5.1%, a na nivou središnje i jugoistočne Europe oko 6.2%.  

Stoga je potrebno unaprjeđivati institucionalni okvir, posebno provedbu stečajeva i predstečajnih postupaka, te poticati prezadužena poduzeća da poduzimaju nužne korake kako bi se dug smanjio i time olakšalo poslovanje.  

Prezadužena poduzeća trebaju što prije razviti programe restrukturiranja te se usmjeriti na aktivnosti koje će pridonijeti smanjenju duga, poput prodaje "non-core" imovine, optimizaciji operativnih troškova, boljem upravljanju obrtnim kapitalom te razmotriti uvođenje novih partnera u poslovanje tvrtke radi uravnoteženije kapitalne strukture.

U Hrvatskoj smo podržali nekoliko tvrtki u restrukturiranju njihovih bilanci kao i razvijanju modele financijskog i operativnog unapređenja poslovanja. Jedan takav primjer je i naš 15-to godišnji plasman HAC-u od 250 milijuna eura koji prati financijsko i operativno restrukturiranje", navela je Jelušić Kašić.  

Cijeli razgovor pročitajte OVDJE.