Dok se nakon još jedne rekordne sezone tržište rada vraća u skromnije predljetne okvire, uz stopu registrirane nezaposlenosti od 11,6 posto u listopadu, rast gospodarstava kontinuirano stvara nova radna mjesta diljem Europe.

Europski ured za statistiku objavio je da je indeks slobodnih radnih mjesta u 19 članica eurozone porastao na 1,9 posto krajem rujna, i to sa 1,6 posto prije godinu dana.

U svih 28 članica indeks je u trećem kvartalu na godišnjoj razini porastao s 1,7 na 2 posto. U Hrvatskoj je indeks slobodnih radnih mjesta istovremeno stagnirao; od rujna prošle godine porastao je s 1,4 na 1,5 posto. "Riječ je o indeksu koji bi trebao ukazivati na drugu stranu tržišta rada. S jedne strane nezaposlenost oslikava ponudu rada od strane nezaposlenih, a indeks slobodnih radnih mjesta potražnju za radom od poslodavaca", kaže glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač.

Napominje da je bez dublje analize teško uspoređivati zemlje jer rast indeksa može odražavati povećanu ekonomsku aktivnost, no ne treba previdjeti ni strukturne faktore, poput razlike profila traženih i raspoloživih radnika u kontingentu nezaposlenih. Relativno najviše radnih mjesta generira se u Češkoj (4,1%), slijedi Belgija (3,6%) i Njemačka (2,7%). Najmanje se poslova stvara u Grčkoj (0,5%) te Španjolskoj i Portugalu (0,8%).

Iz hrvatske perspektive, pak, upitno je koliko je indeks (koji službeno ne objavljuje DZS) uopće pouzdan. Naime, dok se u Europi u pravilu stvara sve više radnih mjesta (indeks raste) tijekom godine, u Hrvatskoj on paradoksalno pada iz kvartala u kvartal. To je dijametralno suprotno sa sezonskim kretanjima i turizmom koji iz godine u godinu 'peglaju' sliku tržišta rada.