Hrvatska već tri godine nije imala kvalitetnu raspravu o stanju u poljoprivredi temeljenu na "Zelenom izvješću".

Prema Zakonu o poljoprivredi "Zeleno izvješće" je godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u prethodnoj kalendarskoj godini koje sadrži ocjenu stanja i gospodarskog položaja poljoprivrede te prijedlog i način provedbe mjera poljoprivredne politike za sljedeće razdoblje.  Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u prethodnoj kalendarskoj godini izrađuje Ministarstvo poljoprivrede i dostavlja ga Vladi na utvrđivanje najkasnije do 30. svibnja tekuće godine, a Vlada ga dostavlja na prihvaćanje Saboru najkasnije do 30. rujna tekuće godine. Ono se temelji na redovitom praćenju i stručnim podlogama, a izrađuje ga Ministarstvo, odnosno od njega ovlaštena pravna osoba sukladno propisima koje donosi ministar.

Šutnja u predizbornoj godini
Posljednje izvješće koje je objavljeno bilo je ono o stanju u poljoprivredi u 2013. godini, a objavljeno je tijekom 2014., za vrijeme mandata SDP i njegovog ministra Tihomira Jakovine. On je prvi koji je započeo seriju neobjavljivanja ovog iscrpnog izvještaja koji pokazuje podatke o svim proizvodnjama i pomoću kojeg je lako utvrditi jesu li poljoprivredne politike ministara dale pozitivne ili negativne efekte. Lako se kroz statistiku usporede brojke, stanje, količine, iznosi uvoza, izvoza itd… te se o istom onda suvislo raspravlja u Saboru.  Jakovina je izgleda imao razloga da "Zeleno izvješće" ne objavi jer se radilo o predizbornoj godini, pa mu evidentno nije bilo u interesu da se u Saboru otvori bolna tema hrvatske sve manje i lošije proizvodnje. 

No, njegov nasljednik Davor Romić, kojeg je postavio Most, tu je tradiciju nastavio, a s obzirom na to da je sada prosinac, čini se da se ni HDZ-ovom ministru Tomislavu Tolušiću baš ne žuri, jer je "Zeleno izvješće" za 2016. godinu trebalo biti na Saboru krajem rujna.  Koliko god je tragedija da se jedan važan Zakon ne poštuje i krše se njegove odredbe, još je žalosnije da se niti jedna parlamentarna stranka toga nije sjetila. 

U Saboru tako imamo silne zagovornik zaštite poljoprivrede i seljaka – od HSS koji to ima u svojim temeljima, preko Mosta, koji se u svim kampanjama zaklinjao u svoje lokalne politike i zaštite poljoprivrede, do HDZ-a koji je trenutno na vlasti i jedna ogroman masa njihovih glasača su upravo poljoprivrednici, a i svoje povratak na vlast temeljio je na oštrim kritikama SDP-ove poljoprivredne politike. S obzirom na to da nikome nije stalo da se ova rasprava u Saboru otvori pitanje je koliko su onda svi iskreni u svojim političkim pamfletima u kojima tvrde da je poljoprivreda temelj hrvatskog društva. Isto tako je pitanje koliko su priče o strategijama nacionalnim i inim uopće realne kada se niti o poljoprivredi ne može suvislo i temeljem zakona jednom godišnje raspravljati. 

Eurostat bez Hrvatske
Na naš upit iz Ministarstva poljoprivrede su nam odgovorili kako sukladno članku 137. Zakona o poljoprivredi, Ministarstvo poljoprivrede ima obvezu izraditi Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u prethodnoj kalendarskoj godini (Zeleno izvješće 2016.). Glavni izvor podataka za izradu Zelenog izvješća je Državni zavod za statistiku koji konačne podatke o poljoprivrednoj proizvodnji ostvarenoj u prethodnoj godini objavljuje u znatno drugačijoj dinamici od potrebne za udovoljavanje rokova propisanih Zakonom o poljoprivredi.

Iz tog razloga, tvrde, pripremaju nacrt zakonskog rješenja kojim će se otkloniti ti proceduralni problemi vezani za donošenje Zelenog izvješća. U Ministarstvu nas uvjeravaju kako je nacrt Zelenog izvješća za 2016. godinu izrađen i u pripremi za objavu na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede. Ministar Tolušić je tako lopticu prebacio na Državni zavod za statistiku, koji eto, ne objavljuje dovoljno brzo podatke koje djelatnici Ministarstva potom ažuriraju, analiziraju i onda daju saborskim zastupnicama da o njemu raspravljaju.

Bilo bi lijepo da se o ovoj tezi Ministarstva očituje i DZS, a činjenica je da Hrvatska ima dosta lošu statistiku od one u EU. Tako smo mi nedavno objavili dvije Eurostatove analize i to podataka o potrošnji kućanstva, u kojima od svih zemalja EU nema podataka za Hrvatsku – i to o potrošnji za alkoholna pića po glavi stanovnika te za namještaj. 

Nema izvoza ni strategije
Očito je da stanje u poljoprivredi nije tako blistavo, kako se to ponekad prikazuje u javnosti. To je nedavno potvrdio i na Tolušić koji je na jednoj konferenciji u Osijeku kazao kako se hrvatska poljoprivreda danas nalazi u paradoksalnoj situaciji, jer proizvodnja velikog broja proizvoda nije samodostatna, a s druge strane dobar dio tih proizvoda se izvozi. Hrvatska ima milijun hektara obradivih površina, registrirano je 165.000 OPG-ova od čega 70.000 ima samo jednog člana, dok je korisnika poticaja 105.000. 

Isplaćeno je oko 3,5 milijardi kuna izravnih plaćanja, a 434 milijuna kuna je isplaćeno kroz mjere ruralnog razvoja – istaknuo je Tolušić, naglasivši kako nikad većih potpora nije bilo isplaćeno u povijesti RH, a poljoprivredna proizvodnja je manja nego ratnih devedesetih. Jedan od razloga je i nepostojanje strategije razvoja poljoprivrede. Ako raspravu o poljoprivredi dosad nisu pokrenule oporbene, niti stranke na vlasti možda će ju pokrenuti predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Ona se prošlog tjedna u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji susrela s predstavnicima OPG-a te poručila kako će inicirati proširenu sjednicu Gospodarskog vijeća na temu poljoprivrede. Možda će joj i ovaj naš današnji komentar pomoći da bude odgovornija i inicijator rasprave kad to već ne čini izvršna i zakonodavna vlast  i tri godine krši Zakon.