Mišljenja na hrvatskoj poslovnoj sceni o Hrvoju Prpiću podijeljena su. Dio ga biznismena obožava i podržava ističući njegove uspjehe, a drugi spočitavaju mane i propuste. Bez obzira kojem taboru pripadali u proteklih se desetak godina Hrvoje Prpić promaknuo u jednog od najpoznatijih poslovnih anđela u Hrvatskoj. Snažno podupire startup zajednicu. Sam ulaže znatne iznose u startupe, aktivno i javno lobira da se stvori bolji okvir za rad ne samo startupa već svih biznisa ovdje, a sada je razotkrio da mnogo ulaže i u kriptovalute, da je radio na vlastitom blockchain startupu s kojim je planirao raditi ICO, da je u jedan takav uložio i da mu je cilj pomoći razvoj ekosustava i uvjeta za rast blockchain startupa.

Domaćoj javnosti postao je poznat kao jedan od tri osnivača HG Spota. Pratio ga je od malog kvartovskog IT trgovca do vremena IPO-a kad se pretvara u serijskog poduzetnika i jednog od najpoznatijih poslovnih anđela u Hrvatskoj. Sudjeluje u pokretanju ZIP-a, ulaže milijun dolara u Trillenium, neko vrijeme živio je u Velikoj Britaniji, a nedavno i u Silicijskoj dolini. Poslovni dnevnik razgovarao je s Prpićem o njegovom idućem koraku, investicijama u Bitcoin i druge kriptovalute te kamo smatra da će ga ta nova poslovna pustolovina odvesti.

Kupili ste Bitcoin kad je bio na 300 dolara. Koliko ste Bitcoina kupili?

Mogu reći da imam dvoznamenkasti broj Bitcoina.

Pretpostavljam da znadete mnogo ljudi koji ulažu u Bitcoin. Čime se bave ti ljudi? Tko su oni?

Ima ih mnogo. Neki su bivši brokeri, neki građevinari. Ima i kockara. Raznih profesija, zapravo. Ali ističu se studenti. Ima jako mnogo studenata. Ne znam točno zašto. Mogu tek pretpostaviti da su oni na izvoru informacija pa razumiju za razliku od “starih” ljudi gdje su prilike. Pri tome ne mislim na godine već na to kako se ljudi osjećaju. Deda od Luke Kladarića ima 85 godina i on je i dalje aktivan na Facebooku. Tom čovjeku godine nisu prepreka. No, ima i onih kojima je i s 45 godina sve postalo komplicirano. Neki pak ne odustaju nikad.

Ako izuzmemo one kojima je sve komplicirano onda treba znati da se i oni, kojima to nije teško, svejedno pitaju trebaju li odustati od takve investicije, jer o Bitcoinu i kriptovalutama ima toliko oprečnih informacija? Što vi mislite?

O da. Ozbiljni ulagači trebaju znati da ima i onih koji upravo izlaze iz Bitcoina. Znači, neki koji su u investicije u kriptovalute krenuli prije mene se upravo povlače iz Bitcoina i nekih drugih kriptovaluta. Mnogi izlaze polako. Dakle, ima ih. No, ima i onih koji su poput mene krenuli u sve to nešto kasnije i mi još ne izlazimo. Ja još uvijek očekujem pomak prema gore, ali sve sam sigurniji da smo blizu vrha. Možda smo ga čak i dosegli. Moja osobna procjena je da bi Bitcoin mogao još pet puta gore, a Litecoin tri puta. Ali to je stvar osobne prosudbe i svatko je mora donijeti za sebe.

Zašto? Na temelju čega to procjenjujete?

Kao što sam rekao to je osobna procjena. Uspoređivao sam kriptovalute sa fiat valutama, zlatom i drugom imovinom. Sigurno je da će kriptovalute zamijeniti jednim dijelom postojeće valute i imovinu poput zlata. To ne znači da će za pet godina svo plaćanje biti u kriptovalutama, ali da će biti prisutne to je svakako realnost. Mislim da ne bi trebali biti zatvoreni prema ideji da se 20 do 30 posto današnjih pozicija poput tekućih računa, štednih računa ili zlata za pet godina nađe u kriptovalutama.

Kao supstitut za zlato i štednju je to još razumljivo. No, zašto bi kriptovalute zamijenile tekuće račune?

Danas je vani već normalno da imate prepaid Visa ili MasterCard karticu na mobitelu i da to zovete tekućim računom. Ne treba vam institucija oko tog računa. Kriptovalute to čine još jednostavnijim.

U koje ste još kriptovalute uložili?

Uložio sam u 15-tak kriptovaluta. No, najveći dio portfelja držim u najpoznatijim kriptovalutama. Tako 75 posto uloženog u kriptovalutama imam u Bitcoinu, 10 posto u Etheru, 10 posto u Litecoinu, a u preostalih pet posto stavio sam neke manje kriptovalute. Primjerice, među njima sam najviše izložen u Ethereum classicu.

Mogu li kriptovalute propasti? Ali ne u smislu da izgube na vrijednosti već da doslovno propadnu, da ih nema, ništa, kao da ih nikad nije ni bilo?

Svašta se danas priča o kriptovalutama. Moguće je da će s vremenom neke izgubiti na vrijednosti, da će neke druge narasti, da će se neke nove pojaviti, a neke postojeće nestati. To je sve očekivano. No, to da će kriptovalute nestati je potpuno nemoguće.

Zašto?

Uzmimo za primjer Ethereumov Ether. To je kriptovaluta koja ima sigurnu budućnost. Možemo pričati o njenoj vrijednosti i to uvijek može biti upitno, ali to hoće li postojati za pet godina nije upitno. Ethereum mreža je osnovna platforma za ICO-e. Da, trebat će još vremena dok se sva potrebna infrastruktura oko toga izgradi i to se neće dogoditi preko noći. Trebat će godine. No, Ether će rasti, jer koncept blockchaina na kojem se temelje startupi koji rade kvalitetne ICO-e nudi mogućnost stvaranja efikasnijih posrednika. Znači, Google i Facebook, koji žive od reklama, ili još općenitije, Airbnb, Booking.com, platforme za freelancere, Uber i slične platforme koje žive od spajanja ponude i potražnje u raznim će također biti zamijenjene ili pak dobiti snažnu blockchain konkurenciju. To je čista poslovna matematika. Ako su troškovi neke platforme za freelancere 25 posto, a troškovi hrvatskog Cryptotaska 1 posto, jer nema skoro nikakve troškove, onda “stari” startupi nemaju više velike poslovne šanse.

Znači li to da će ih blockchain startupi zamijeniti? Čak i Google i Facebook?

Ne bih išao tako daleko. Prvo kad pogledate sve biznise onda vidite da nije sve u cijeni. No, cijena je važna, jer ako se biznis ne može prilagoditi tada propada. Google i Facebook su veliki i poznati i imaju dosta prostora za prilagodbu u području oglašavanja. Airbnb i Booking također imaju tog prostora. Druga stvar koja je važna je vrijeme prilagodbe. Primjerice, Linuxu je trebalo 27 godina da zamijeni Windowse na serverima, a Linux je odlična tehnologija i isto ju razvija zajednica, open source je itd. Suština je da promijene koštaju i da za njih treba vremena, ali blockchain će biti pokretač tih promjena. S blockchainom dolaze i kriptovalute kao nusprodukt.

A s tom novom generacijom startupa dolaze i ICO-i što je prepoznao i Indiegogo. I sami ste htjeli napraviti ICO, čak ćete raditi radionice na temu ICO-a u prvoj polovici iduće godine. Zašto baš ICO-i?

ICO-i jako brzo rastu. Po meni to je drugi val, nakon zlatne groznice za Bitcoinom i kriptovalutama. Mase danas trče prema Bitcoinu, Ethereumu i Litecoinu, a trebali bi se fokusirati na ICO-e. Mislim da dolazi njihovo vrijeme dok je zlatno doba kriptovaluta polako za nama.

S druge strane, vi ste i dalje u Bitcoinu i očekujete njegov rast do 100.000 dolara. Zašto, ako je vrijeme za ICO-e?

Ja jesam i dalje u Bitcoinu, ali s obzirom na tempo rasta mislim da neće proći još dugo prije nego se moj prag ostvari, ali s druge strane je moguća i velika korekcija pa da ću morati čekati i 5 godina da BTC dođe na vrijednost od 100.000 dolara za jedan BTC. Iznenađuje me ubrzanje rasta kriptovaluta. Taj rast je nevjerojatan, a to je obično jasan signal. ICO-i su pak budući IPO-i i to također postaje sve jasnije.

Uložili ste u slovenski startup X8 Fintech, koji želi izdati kriptovalutu koja bi bila stabilna, a na čiju bi stabilnost pazila umjetna inteligencija kroz ulaganje u fiat valute i zlato. Zašto ste uložili u taj X8?

Umjetna inteligencija, blockchain, kriptovalute i fintech sve u jednom zvuče odlično. Međutim, kad maknemo taj sloj marketinga onda možemo vidjeti da ovaj startup donosi vrlo opipljivu vrijednost. U osnovi njegov je cilj da bude vrlo uspješan novčani fond. Danas moraš biti jako nesposoban da ti novčani fond završi u minusu. Prinosi nisu veliki, od nula do pola posto, ali su jako stabilni. Grešku rade ljudi. Tako je PBZ ušao sa svojim novčanim fondom u Agrokor, napravio minus od preko 7% na novčanom fondu i mnoge jako naljutio. X8 će iz odluka izbaciti ljude i uvesti umjetnu inteligenciju da biraju gdje i koliko uložiti, a cilj će biti samo biti stabilan, ne i napraviti prinos. Onda će svakome tko nešto uloži u takav fond printati nove X8 tokene, a nakon što izađe iz fonda te će X8 tokene uništiti. Nudit će stabilnost i biti referentna točka u odnosu na zlato i FIAT valute.

To je onda slično Tetheru?

Da. Tether povezuje Bitcoin i dolar te omogućuje njegovu brzu konverziju. No, Tether prati isključivo kretanje dolara, a mi bi pratili cijelu košaricu fiat valuta i zlato skupa s njima. To znači da bi bili vrlo koristan alat svakoj kripto mjenjačnici, burzi te investitorima. Danas je moguće zamijeniti Bitcoin izravno u dolare na svega nekoliko kripto burzi poput Coinbasea. Većina nudi mogućnost konverzije iz jedne kriptovalute u drugu, ali ne i u FIAT valute. K tome, transakcije promijene Bitcoina u dolare mogu potrajati i po pola sata. U usporedbi sa stanjem na klasičnim financijskim tržištima to je nevjerojatno sporo, a rizik promjene tečaja tijekom tih pola sata je vrlo velik. Zato je nastao Tether, da se kriptovalute mogu konvertirati u takav pandan dolara, svojevrstan kripto-dolar. S X8 će se umjesto dolara moći konvertirati u poziciju između dolara, eura, jena i zlata i to odmah.

Ako takav fond radi s nula do 0,5 posto prinosa gdje je vaš motiv za investiciju?

Ako Tether promatramo kao fond, onda je on sada težak 800 milijuna dolara. U tom slučaju 0,5 posto prinosa godišnje predstavlja dobit od 4 milijuna dolara godišnje. Lijepa cifra za startup.

To vrijedi u slučaju da je vlasništvo nad X8 odvojeno od tokena, odnosno njegove kriptovalute?

Da. Odvojeno je.

Tether je povezan s najvećom kripto-burzom na svijetu Bitfinexom što je sukob interesa sam po sebi. K tome, nedavno mu je navodno ukradeno 31 milijun dolara vrijednih tokena što može biti i zgodno opravdanje za manjak istog tolikog pokrića u dolarima. I onda još kompanija ne jamči da će svakom donosiocu za jedan Tether doslovno isplatiti jedan dolar ili bilo koji dolar. Što X8 u tom smislu mijenja?

Mi nismo povezani s niti jednom burzom ili mjenjačnicom. Tek se spremamo za rad. Kupci našeg tokena će moći biti uredno isplaćeni i to je osnovna ideja cijele priče. Smatram da imamo mnogo prostora za uspjeh. Iako ću se složiti da dokle god postoji osoba iza bilo kojeg projekta postoji i opasnost. Upravo zato su pravi blockchain projekti toliko zanimljivi, nema ljudi iza njih nego sve procese obavlja program. Nema opasnosti od greške.

Kad ste prvi put uložili Bitcoin, odnosno kriptovalute?

Moj prijatelj Ivan Crnković me je nagovarao da napravimo kripto-burzu 2013. godine. Nažalost zbog nekih drugih poslova to nismo krenuli raditi, a burze iz tog doba i kasnije danas ostvaruju i po 600 milijuna dolara dnevne promete. To je bilo doba u kojem nisu postojali ni novčanici u cloudu već ste se za svoje BTC morali sami pobrinuti. Upravo stoga je i najveći broj izgubljenih Bitcoina iz tog razdoblja. Možda je preživjelo njih 20 posto. Prije dvije godine me uspio nagovoriti da kupim Bitcoine. U međuvremenu sam još uložio u Bitcoin. Na to ulaganje gledam kao na štednju u švicarskoj banci. To je novac koji možete žrtvovati, a koji vam može biti jako važan ako se nešto loše dogodi.

Danas vidimo da neki dižu kredite da bi kupili Bitcoine. Kako gledate na to? Izgleda kao da krediti za dionice HT-a, INA-e, Švicarce… kao da ništa od toga nije bilo poučno?

Ako je netko spreman na takav rizik to je u redu. Bitcoin može još rasti, ali može i pasti. Ja sam kad dođe do mog ulaganja svjestan. To je rizik. Ja volim rizik. Baš zbog toga volim Bitcoin. On počiva na ideji blockchaina, koja je liberalna, slobodna i otvorena. No, ja sam svjestan da za sobom povlači i odgovornost. Kod nas mnogi bježe od odgovornosti. Tko uzima takve kredite mora biti svjestan da je preuzeo rizik da će možda sve to izgubiti i još otplatiti s kamatama banci. Mora biti spreman na posljedice.

Jeste li vi zaradili na Bitcoinu i drugim kriptovalutama do sada?

Ulaganje u Bitcoin mi je drugi najveći poslovni uspjeh nakon HGspota. Sada sam već zaradio na Bitcoinu dovoljno da to mogu reći. Bilo je i drugih prilika za investicije, ali dosad niti jedna nije bila tako uspješna. U idućem valu očekujem da će tako uspješni biti povrati na ICO-e. I još bih izdvojio ulaganja u dionice američkih kompanija.

Koliki su to povrati?

Moj povrat na ulaganje u Bitcoin je trenutno 60 puta. Općenito, odličan povrat je 20 posto, pristojan 12 posto, prihvatljiv 6-7 posto, a sve ispod toga je mršavo. Zato je taj povrat koji daje Bitcoin izniman.

Ima li opipljive vrijednosti u kriptovalutama? Znači, da to nije samo rezultat potražnje već i stvaranja neke nove vrijednosti?

Možemo za primjer uzeti Litecoin. On omogućuje da zaobiđete banke u globalnom transferu novca. Transakcije s njima su brze i jeftine. Primjerice, jednu manju transakciju Litecoinom sam platio 3 centa, a jednu veću transakciju Bitcoinom čak 46 dolara. Litecoin ima veliku budućnost u trgovini. Druga kriptovaluta poput Ethera također ima svjetlu budućnost. Svi ICO-i idu preko Ethereuma tako da što više bude ICO-a to će Ether dobivati na vrijednosti. Jer svaki token kreiran na bilo kojem ICO-u je u konačnici vezan na Ether. Inflacija Ethera je trenutačno 10 posto godišnje, a to znači 5 milijardi dolara godišnje. ICO-i moraju ubrzati potražnju da bi pokrili tu inflaciju i još povrh toga da bi donijeli zaradu. Jedan duhoviti način kako pokazati razmjere tog izazova je igra Crypto Kitties, koja je napravljena na Etherumu. Ljudi su kupovali virtualne mačke po 20, čak 110 tisuća dolara izraženo u Etheru. Igra je u svega nekoliko dana napravila promet od 1,3 milijuna dolara i gotovo potpuno zaglušila Ethereum mrežu. Od 12 transakcija njih sedam bilo je za tu igru.

Što će inflacija od 10 posto značiti za Ethereum u narednom razdoblju?

Inflacija je ovdje naknada koju se ulaže u razvoj mreže. Trenutačno sve blockchain mreže koje produciraju kriptovalute rade na principu Proof of work. To znači da ovise o rudarenju tijekom kojeg se koriste velike količine struje. Neki procjenjuju da rudari Bitcoina troše više struje od Irske ili Danske, svakako više od Hrvatske. Na ljeto 2018. to će se dijelom promijeniti, jer će Ethereum mreža s Proof of work prijeći na Proof of stake koncept. Neće više biti rudarenja kakvo je danas nego će se plaćati naknade po potvrdi transakcije. Smanjit će se potrošnja struje i time će od te naknade u formi inflacije koristi imati oni koji drže Ethere. To je uvjetno rečeno, jer ako se smanji broj prodavatelja Etherea smanjit će se i njegova vrijednost. Bitcoin mreža s druge strane ostaje na Proof of work konceptu. To je vrlo zanimljiva priča gdje unutar kripto zajednice, zbog njege sad ogromne veličine imate interesne skupine sa svojim ciljevima. U Kini recimo imate najveću tvrtku na svijetu za proizvodnju servera za rudarenje Bitcoina. Ona ne želi da se pređe na Proof of stake itd.

Gdje je u tome Hrvatska?

Volio bih da smo negdje dalje od onoga što stvarno jesmo. No, nije loše. Nas nekoliko se udružilo i zajedno s odvjetnicima ćemo predložiti izmjene Zakona o elektroničkom novcu o kojem bi se trebalo raspravljati 3. siječnja 2018. godine. Mi ćemo predložiti da se u taj zakon uvede termin kriptovalute. To bi bio prvi put u Hrvatskoj, i vjerujem da bi otvorio prostor da se pokrene aktivnost države u tom smislu.

Koliko je država sada aktivna?

Nije toliko neaktivna koliko se misli. HNB kriptovalute smatra imovinom. Porezna uprava je rekla da se na transakcije u kriptovalutama ne plaća PDV, a da se na zaradu ostvarenu na taj način plaća porez na kapitalnu dobit. Sada nas zanima kako to zavesti računovodstveno. Kako to regulirati tek toliko da se na tome može graditi biznis.

Kakav je vaš prijedlog?

Točno taj. Lagana, ali jasna regulacija da se potakne razvoj biznisa. Željeli bi i mnogo više, poput toga da se mogu izdavati računi u kriptovalutama. No, vidjet ćemo, tek smo na početku.

Hoće li to u nekom trenutku rezultirati stvaranjem i neke kripto-kune?

Ja sam za globalizam. Mislim da lokalizam u kriptosvijetu nije dobar. Imamo globalne valute i smatram da nam ne trebaju lokalne valute. Razumijem da je većina u Hrvatskoj za kunu, jer se tako stvara dojam da imamo svoju autonomiju. Ali osobno ne vjerujem ljudima koji stoje iza institucija koje kontroliraju kunu i zato bi volio da se kod nas omogući plaćanje kriptovalutama. Zašto recimo račun u banci ne bi mogli otvoriti u Litecoinima?!

Htjeli ste napraviti ICO za lanac Bitcoin bankomata po Europi. Zašto ste odustali od toga?

Zato što sam na Bitcoinima zaradio više nego u 10 godina bavljenja startupima. K tome, Trillenimum me naučio da je bolje 10 godina gurati niz manjih projekata nego jedan veliki.

Najavili ste gašenje Trilleniuma. Što sve smatrate da ste naučili na toj investiciji?

Baveći se s Trilleniumom shvatio sam da je Silicijska dolina poput Potemkinoviha sela. PR je od nje stvorio nešto što ona zapravo nije. Osobno sam neko vrijeme proveo tamo i mogu reći da je to jedna zatvorena grupa ljudi i investitora, koji svi potiču iz istog kraja ili sa istog fakulteta ili su unutar istih interesnih skupina. Taj krug je zatvoren. Teško se nekome iz istočne Europe probiti u njihov krug. To je jedan interesni krug koji kontrolira golemi kapital. Kad dođe do ICO-a omjer je obrnut. Manji broj ICO-a dolazi iz SAD-a unatoč tome što ICO-i demokratiziraju investicije – ili možemo reći, upravo zbog toga. Zato ćete vidjeti da jako mnogo ICO-a dolazi iz Europe koja ima potpuno drugačiji investicijski startup ekosustav. Čak vidimo da države poput Slovenije u tome dobro stoje.

Po čemu prepoznati ICO koji smrdi?

Većina smrdi. Pravo je pitanje kako prepoznati one koji mirišu?! Postoje određene naznake i objektivno možete si smanjiti rizik kod takvih ulaganja. Kao i kod drugih stvari važni su ljudi. No, uvijek je moguće da vas profesionalac prevari, a da neki početnik briljira. Zato to i jesu vrlo rizična ulaganja.

Zar nije jedan indikator i način na koji startup koristi blockchain? Možemo li reći da su blockchain startupi zapravo nova generacija startupa?

Prije bih rekao da je to novi evolucijski korak za startupe. Riječ je o novim, inovativnim tvrtkama koje su sa svojim proizvodima i uslugama usko vezane za blockchain. Znači, blockchain im nije ukras nego bez njega ne bi imali smisla. Možemo reći i da je to jedna nova niša startupa, jer neće svi biznisi nužno morati biti na blockchainu. No, ako govorimo o startupima, znači o tvrtkama koje moraju imati proizvod, biti skalabilne i ciljati na globalno tržište, onda njima blockchain otvara nove mogućnosti. On pretpostavlja i proizvod i skalabilnost i globalizam te tome dodaje i decentralizaciju. Nekim ljudima to se ne sviđa, ali korisnici to obožavaju.

Sve kriptovalute se temelje na blockchainu. Gdje vidite blockchain u Hrvatskoj u budućnosti?

Mislim da može značajno pomoći, ali treba to promatrati trezveno. Internet je mogao značajno promijeniti državu, ali nije. Nekako imam ista očekivanja i od blockchaina. Internet nije značajnije pogodio ni velike tvrtke isprva. Najviše su ga i najbrže prihvatili mali igrači. Vjerujem da će se to isto dogoditi i sa blockchainom. Zato očekujem da će se kod nas povećati broj ICO-a. Vjerujem da ih u 2018. možemo očekivati 20 do 30. Nismo kao Slovenci, ali krećemo se. Oni će vjerojatno iduće godine ukupno doći do stotog ICO-a.