S Berislavom Tomšićem, head of media iz Real grupe, full service agencije u sklopu koje posluju Studio Nexus, Real Media Portugal, Real Grupa Lietuva te PlanArt i agencije prisutne na čak sedam tržišta, porazgovarali smo o aktualnostima na tržištu medija i marketinga. Tomšić ističe da je tehnologija ključ, ali da nikako ne bi trebalo zanemariti i kvalitetu sadržaja, kao i da su neki proizvodi – vječni. Inače, u Real grupi za sebe kažu i da je potpuna predanost klijentima, razumijevanje njihova poslovanja kao i suživot sa svim izazovima ono što im je omogućilo da se i na inozemnim i na domaćem tržištu pozicioniraju kao jedna od ponajboljih u svome poslu.

Koji su kanali danas najatraktivniji, jesu li u međuvremenu neki ispali iz igre?

Marketinška industrija, kao i do sada, prati tehnološke trendove i implementira ih u nastojanju da što efikasnije prenese poruku do krajnjeg konzumenta.

Kada pričamo o razvoju tehnologije, najveći utjecaj dogodio se u digitalnom dijelu. Samim time njegov značaj iz godine u godinu raste pa, prema estimacijama iz raspoloživih izvora te vlastitih iskustava, predstavlja jedini medij koji ostvaruje stabilan YOY (year-over-year, op.a.) investicijski rast. Što se tiče komunikacijskih elemenata, prednjače tzv. rich formati i nagli uspon mobilnog oglašavanja. Baš na primjeru mobilnog možemo iz prve ruke osjetiti razvoj tehnologije koja je omogućila da se televizija smijeni s pozicije tzv. first screena.

Unatoč padu konvencionalne konzumacije, print je još uvijek relevantan faktor kombinacije komunikacijskih kanala, odnosno medija miksa. U budućnosti će relevantnost garantirati paket velikih izdavača s online izdanjima te promjena stava da se u tisku zakupljuju isključivo oglasi. Tematski sadržaj te uska suradnja s organizatorima događaja omogućit će značajnom broju industrijskih grana da oglašivačima olakšaju komunikaciju s korisnicima.

Što je s budžetima, može li se reći da se sada za marketing kod velikih i malih brendova izdvaja manje ili više nego proteklih godina?

Izdvajanja u marketing treba gledati kapilarno i niti slučajno u totalu. Svaki brand ima svoj tržišni ciklus te, samim time, i stratešku platformu. U nekim fazama je on defenzivan (obrana-mid level), dok je u nekim agresivan (gain-max level), a varijabla koja značajno utječe na komunikaciju je kupovna moć. Iako je u ovoj godini bilo znatnih anomalija na tržištu – prvenstveno zbog utjecaja Agrokora, kada ju izoliramo, bilježi se rast investicija.

Što će biti sljedeća velika stvar?

Naime, budućnost rapidno navire, a s njom i nove generacije s novim navikama. Budući donosioci odluka koji naviru u nekim obrazovnim institucijama su svima nama u industriji veliki izazov.

I oni će trebati kupiti auto, toster, kalodont, Prospan, itd., a na nama je da ih analiziramo iz kutova koji su dostupni i da putem njihovih kanala uđemo u njihov svijet.

Tehnologija jest ključ, ali ne treba zanemariti važnost sadržaja, dok je tehnologija samo mjerljiva platforma koja limitira rizike investicija.

Koliko je marketing propulzivan po pitanju zapošljavanja i koje su struke kod vas najtraženije?

Marketing je industrijska grana koja sustavno zapošljava i odgaja. Kažu da je prosječan vijek u marketinškoj industriji 7,5 godina, nakon toga se ide na stranu klijenta ili medija. Nedavno se razvila i nova djelatnost, marketinški revizori, koji u funkciji određenog korektiva analiziraju poslovno marketinško okruženje.

Struka, naravno, svjedoči o nečijem trudu i radu, iskustvu i svemu naučenome što je iz svog školovanja ponio, što nije zanemarivo, ali u ovome slučaju, nije primarni pokazatelj nečije sposobnosti – ispred nje su ipak snažna volja i želja za radom, ornost kojoj radnika nijedna struka ne može naučiti, već ju mora nositi u sebi i posljedično – pokazati pri radu.

Prema vašim procjenama, koliko vrijedi tržište marketinga kod nas, a koliko vani?

Prema zajedničkoj procjeni agencija članica HURA-e, AdEx za 2016. godinu iznosi 1,5 milijardi kuna, od čega TV zauzima 51 posto, a digital 14 posto.

Uvriježeno je pravilo da prosječno sektor robe široke potrošnje (Fast-moving consumer goods, FMCG) u komunikaciju ulazi s oko pet posto prihoda, telekomi s oko sedam posto, automobilska industrija s pak daje devet posto, energetika oko tri posto, i tako dalje. Četiri petine budžeta završe u medijima, a petina u kreiranju sadržaja i komunikacijskih poruka.