Prosječni dohodak po stanovniku utvrđuje se prema Zakonu o porezu na dohodak, a uključuje dohodak ostvaren od nesamostalnog rada i dohodak ostvaren od samostalne djelatnosti. U ukupan iznos dohotka uračunava se i dobit koju su ostvarile fizičke osobe od obavljanja samostalne djelatnosti. Kako piše Glas Slavonije, za izračun tog pokazatelja za svaku jedinicu posebno korišteni su podatci Porezne uprave o isplaćenim dohocima i podatci Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika na razini jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.

Kada se pogledaju županije, najviše zarađuju Zagrepčani, jer je prosječni godišnji dohodak stanovnika Grada Zagreba – 44.733 kune. Otprilike je to dvostruko više od godišnjeg dohotka koji ostvaruju stanovnici Slavonije i Baranje.

Na drugom je mjestu Primorsko-goranska županija, čiji stanovnici prosječno zarađuju 35.367 kuna, što je nešto više od dohotka Istrana, koji prosječno imaju godišnji dohodak od 35.191 kune. Stanovnici Zagrebačke županije zarađuju prosječno 32.579, a Dubrovačko-neretvanske 30.904 kune. Karlovačka županija prema kriterijima za određivanje indeksa razvijenosti pripada u nerazvijene županije, međutim prosječni dohodak po stanovniku u toj je županiji prilično visok – 29.715 kuna, viši nego u razvijenim županijama – Varaždinskoj (28.714 kuna), Splitsko-dalmatinskoj (28.190 kuna), Zadarskoj (26.630 kuna) i Međimurskoj (24.835 kuna).

Na žalost, sve su slavonske županije među nerazvijenima i imaju i najniže prosječne godišnje dohotke po stanovniku. U Osječko-baranjskoj županiji prosječan je godišnji dohodak 26.216 kuna, u Požeško-slavonskoj 22.925, a u Vukovarsko-srijemskoj 22.257 kuna. Na samom dnu su Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska županija, čiji stanovnici prosječno godišnje zarađuju 22.106, odnosno 21.297 kuna.