Za koncesiju za beogradski Aerodrom Nikola Tesla stigle su četiri ponude, a jedan od kvalificiranih ponuđača, kineski konzorcij, odustao je, doznaje agencija Beta.

Ponude za koncesijsko upravljanje beogradskim aerodromom dostavili su švicarsko-francuski konzorcij Zürich Airport s kompanijama Eiffage i Meridiam Eastern Europe Investments, indijsko-grčki konzorcij GMR Infrastructure i Terna, francuska kompanija Vinci Airports i južnokorejsko-tursko-ciparski konzorcij Incheon International Airport Corporation, Yatirimlari ve Islatme, VTB Capital Infrastructure. Financijsku ponudu u skladu s uvjetima javnog poziva nije dostavio kineski konzorcij HNA i China National Aero-Technology, kojem se priključila i kompanija s Cipra, a koji je bio kvalificiran za sudjelovanje u drugoj fazi nadmetanja za koncesiju.

Više od 2000 zaposlenih

Poziv zainteresiranim koncesionarima vlada Srbije i Aerodrom Nikola Tesla objavili su 10. veljače 2017. godine.

Koncesija za financiranje, razvoj kroz izgradnju i rekonstrukciju, održavanje i upravljanje infrastrukturom aerodroma i obavljanje djelatnosti operatera daje se na rok od 25 godina. Ana Brnabić, premijerka Srbije, ranije je rekla da će do 25. prosinca biti donijeta preliminarna odluka o najboljim ponudama za koncesiju za beogradski aerodrom i da bi izabrani koncesionar mogao u državni proračun odmah uplatiti između 350 i 450 milijuna eura.

Neto dobit Aerodroma Nikola Tesla u prvih 10 mjeseci ove godine iznosi više od tri milijarde dinara i veća je za 12% u odnosu na isto razdoblje 2016., rekao je glavni direktor beogradskog aerodroma Saša Vlaisavljević, dodajući da je tržišna vrijednost dionica Aerodroma u posljednje četiri godine povećana više od tri puta, dok Aerodrom sada vrijedi više od 400 milijuna eura.

“Aerodrom je jedna od najuspješnijih kompanija u zemlji, s više od 2000 zaposlenih, i strateški smo usmjereni prema stalnom unaprjeđenju poslovanja”, rekao je Vlaisavljević. Prema njegovim riječima, beogradski aerodrom u posljednje tri godine doživio je strukturne promjene u pravcu boljeg i funkcionalnijeg iskorištavanja kapaciteta, pri čemu je, između ostalog, obnovljen zapušten i tehnološki neiskorišten prostor u središtu terminala i puštena u rad nova terminalna zona T2B.

Velike uplate u proračun

Vlaisavljević ističe da je kapacitet Aerodroma povećan na oko 7,5 milijuna putnika godišnje, a do kraja 2017. očekuje više od 5,3 milijuna putnika.

Inače, Aerodrom je u prethodne tri godine uplatio oko 30,5 milijuna eura u proračun Srbije i 6,5 milijuna eura malim dioničarima, a očekuje se da, ovisno o poslovnim rezultatima 2017., dioničarima kroz dividendu bude isplaćeno najmanje 16 milijuna eura.