Hrvatska gospodarska komora je u procesu prijave za natječaje EU za financiranje aktivnosti jačanja izvoza i internacionalizacije hrvatskog gospodarstva. Cilj joj je tako dobiti kvalitetnu sliku tržišta za koja iskazuju interes Komorine članice u pogledu ‘snimke’ potencijalnih poslovnih partnera i mogućnosti povezivanja, konkretnih nastupa na sajmovima, analize tržišta te baze podataka. Novim načinom djelovanja hrvatskim izvoznicima želi se omogućiti lakše penetriranje na strana tržišta, poglavito u SME sektoru koji za tim i ima najviše potreba.

Projekt od milijun eura

Projekt je vrijedan oko milijun eura, a radi jačanja internacionalizacije u 2018. planirana je i digitalna transformacija procesa povezivanja sa stranim partnerima kako bi se proces ubrzao i pojeftinio. Zajedničkim djelovanjem s gospodarskom diplomacijom u 2018. kreće i u najavljeno širenje mreža Predstavništava HGK-a unutar diplomatsko-konzularnih predstavništava i komora u inozemstvu, gdje će se iskoristiti iskustva najboljih – konkretno Austrije. 
Dosadašnja konkretna efikasnost Komorine mreže vidljiva je i na primjerima djelovanja Predstavništva HGK u Moskvi čiji je direktor Jakov Despot zasut s više od 300 upita gospodarstvenika godišnje. U nekoliko godina ono je pridonijelo ugovaranju niza poslova, a velika su očekivanja i od novog Predstavništva u Kini kojeg vodi direktor Dražen Holmik.

Za nove iskorake vrijedi inače potvrđeno pravilo da na tržištu na koje želite ući, morate imati i ljude koji svakodnevno mogu raditi na povezivanju partnera – bez toga je gotovo nemoguć rast izvoza, što, tvrde u Komori, pokazuju primjeri drugih zemalja, dok je na domaćem planu ključna edukacija tvrtki o izvoznim mogućnostima.

“Predstavništvo je ipak ono koje najbolje poznaje prilike te politički i društveni kontekst određene zemlje i najbolja je pomoć pri poslovanju i boljem upoznavanju uvjeta poslovanja”, pojašnjava Burilović.
S uvjerenjem da hrvatski proizvodi i usluge mogu doprijeti do novih niša na već tradicionalnim te novim i još neotkrivenim izvoznim tržištima, šef Komore računa na zajedničko djelovanje svih relevantnih institucija u Hrvatskoj koje provode aktivnost gospodarske diplomacije, kao i na kvalitetni input i suradnju s predstavnicima hrvatskih tvrtki.

Golem potencijal

U prilog postojanja golemog potencijala i velikog izazova govore sljedeći podaci: trenutno je tek 15-ak posto hrvatskih tvrtki izvozno orijentirano, a u SME segmentu te se brojke navodno mogu značajno poboljšati, dok je s druge strane oko 90% robnog izvoza na tržište EU. Preklani je hrvatski izvoz rastao 5,7%, u devet mjeseci 2017. rast je čak 15%, no njegov nastavak u 2018. je imperativ kojim se rukovodi Komora kroz dva pravca djelovanja. Za cjelokupno tržište EU u 2018. predviđa se rast BDP-a od 2,1%, a naši najznačajniji trgovinski partneri Njemačka, Italija, Austrija i Slovenija bilježe pozitivna predviđanja, pa je za očekivati da će rast njihovih gospodarstava utjecati na povećanje potrošnje te rezultirati i većim hrvatskim izvozom.

No, Burilović navodi i da hrvatske tvrtke moraju ostvariti proboj i na neka ne tako tradicionalna tržišta – poput Kanade, s kojom je odnedavno na snazi Sporazum o slobodnoj trgovini, Latinske Amerike, zemlje Zaljeva, ZND-a i Kine. Stoga Komora u 2018. kreće s brojnim edukacijama. Tema je kako poslovati s navedenim tržištima. U pripremi su i posjete hrvatskih gospodarskih izaslanstava kako bi hrvatskim tvrtkama omogućili direktne poslovne razgovore s potencijalnim partnerima u tim zemljama.

U tom smislu gospodarstvenicima je atraktivna i nova Komorina uloga u Kini s kojom je trgovinska razmjena Hrvatske daleko od zadovoljavajuće (656 milijuna eura u 2016.), osobito ako se gleda golemi potencijal kineskog tržišta za plasman kvalitetnih hrvatskih proizvoda i usluga. U razdoblju od 2012. do kraja 2016. HGK je organizirala 742 posjeta odlaznih gospodarskih delegacija te dolaznih u RH, u koje je bilo uključeno 8500 predstavnika hrvatskih tvrtki.