Iza nas je jedan pravi startup tjedan. Tjedan koji je označio prekretnicu u hrvatskom startup ekosustavu. Sve je počelo na Slushu u Helsinkiju.

Tamo je na najvećoj europskoj startup konferenciji, koja je ove godine okupila 17,5 tisuća posjetitelja, 2,3 tisuće startupa i 1,1 tisuću investitora, najveći europski startup fond Atomico, koji je upravo skupio 765 milijuna dolara za investicije u startupe, objavio da mu se i startupi iz Hrvatske našli na radaru. Atomico je iznio prvu cjelovitu procjenu investicija u hrvatske startupe. Prema Atomicu, u razdoblju od 2012. do 2016. u Hrvatskoj je u startupe uloženo 100 milijuna dolara. Ili prevedimo to u perspektivu Atomica. To je 0,1 milijardu dolara. Postoje, naime, tržišta na kojima je taj fond snimio daleko veću aktivnost.

Porast ulaganja u startupe
U Velikoj Britaniji samo ove godine zabilježio je 5,4 milijarde dolara investicija u startupe. Usporedbe radi, prethodne četiri godine, od 2012. do 2016. ukupno je na Otoku snimio 18,7 milijardi dolara investicija. Sličnu dinamiku Atomico je ugledao i u Njemačkoj. Tamo je ove godine ostvareno 2,5 milijardi dolara investicija u startupe, a prethodne četiri godine ukupno 11,4 milijarde.

U Francuskoj ih je ove godine 2,1 milijardu dolara, a prethodnih godina 10 milijardi. Gotovo po cijeloj Europi bilježi se u 2017. godini porast investicija u startupe. Tako je i u Švedskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj, Rusiji i Švicarskoj. Ali tako je i u Hrvatskoj. Atomico još nema podatke za Hrvatsku za 2017. godinu, ali oni su već sada prilično jasni. Ove godine samo je tvrtka Rimac Automobili privukla 35 milijuna dolara, odnosno 30 milijuna eura investicija. Investicija je bilo još. No, tu je važan moment što tvrtka Rimac Automobili ima sjedište u Hrvatskoj. Naime, to je princip po kojem je Atomico promatrao investicije u hrvatske startupe. Međutim, postoji još biznisa koje vode građani Hrvatske, a koji su ove godine dobili značajne investicije.

Ti biznisi nisu svoja sjedišta registrirali u Hrvatskoj, jer zbog EU pravila mogu to napraviti bilo gdje u Uniji, čak i drugdje, primjerice SAD-u. Tako je drugu najveću investiciju ove godine dobila tvrtka koja je formalno registrirana u SAD-u, ali je vode dva Hrvata i oni ovdje imaju razvojni odjel. Riječ je o cybersecurity čudu, tvrtki ReversingLabs, u koju je investirao Trident i JP Morgan. Drugim riječima, nakon što su odvalili prvih 100 milijuna investicija hrvatski su startupi u 2017. godini pokazali da mogu početi primati i investicije u dvoznamenkastim iznosima. Rekorder po primljenim investicijama sada je Rimac s ukupno 40 milijuna dolara investicija. Deset je iz prve runde. Drugi je ReversingLabs s 25 milijuna dolara investicija. Slijedi proizvođač računalnih igara Lion Game Lion s osam milijuna dolara investicije. Od 2012. do 2016. u Hrvatskoj su veće investicije primila čak 102 startupa.

Ponude za preuzimanje
Ove godine dobili smo i najbrže rastući hrvatski startup Electrocoin. On je, prema podacima Fine, u 2015. godini imao prihod 3,5 milijuna kuna. Lani je skočio na 10 milijuna kuna, a ove godine cilja 250 milijuna kuna prometa. Vidjeli smo također rekordne ponude za preuzimanje. Tako je Bouxtie, startup hrvatskog osnivača Renata Librića, dobio dvije ponude za preuzimanje teške 90 i 120 milijuna dolara.

Odbio je obje i Bouxtie ubacio u jedan od najvećih startup akceleratora na svijetu Plug and Play, koji je pomogao razvoj Dropboxa i PayPala. Bouxtie se tamo našao u društvu tri posto najboljih startupa iz Silicijske doline. No, s druge strane vidjeli smo i što se dogodi nakon što jedan poznati hrvatski startup odjednom nestane. Farmeron Matije Kopića, koji je svojedobno primio 4,1 milijun dolara investicija, nije ispunio očekivanja američkih investitora i glavni ulagač ga je ugasio. Odmah zatim mladi hrvatski startup osnivač i poduzetnik Kopić, pokrenuo je svoj novi startup Gideon Brothers i ponudio bivšim zaposlenicima iz Osijeka da pređu u njega.  

Svaki drugi – propada 
U sljedećem razdoblju možemo očekivati da će biti još startupa koji će nevjerojatno uspjeti i onih koji će nevjerojatno propasti. U startup svijetu to je potpuno normalno. No, za očekivati je da svaki drugi neće uspjeti. Umjesto toga, zapošljavat će dok radi i pretvorit će svoje osnivače u serijske poduzetnike, koji će dalje nastaviti otvarati nove poslovne pothvate i nova radna mjesta.

U SAD-u je taj trend znanstveno potvrdio Kauffman Foundation, najveća tamošnja zaklada posvećena poduzetništvu. Kauffman je proučavao podatke od 1977. do 2005. te zaključio da su startupi u SAD-u u tom razdoblju u pravilu otvarali 3 milijuna novih radnih mjesta godišnje dok su starije kompanije paralelno gubile po milijun radnih mjesta godišnje. Logično, velike kompanije imaju naglasak na optimizaciji poslovanja, a male na rastu. Zato u velikima broj radnih mjesta pada ili stagnira, kako se to vidi i u Hrvatskoj, a u malima raste. No, kako je na Zagreb Connectu, hrvatskom pandanu Slushu, upozorila pročelnica Ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Grada Zagreba Mirka Jozić, pitanje više nije imamo li startup inkubatore, akceleratore, coworking prostore i drugu infrastrukturu.

Pitanje nije ni imamo li startupe. Pitanje je imamo li financijski okvir koji može podržati startupe u rastu!? S obzirom na to da su gotovo svih 100 milijuna dolara investicija u hrvatske startupe dosad, kao i sva nova ulaganja u Rimac Automobile i ReversingLabs došla iz inozemstva, jasno je da netko u Hrvatskoj aktivno radi na tome da se financijski okvir za podršku domaćim startupima ne uspostavi.