U godinu dana nafta je poskupjela gotovo 50 posto, na temelju čega se može očekivati i promjene na tržištu derivata, a to određuje i promjene ekonomskih politika, upozorio je dr.sc. Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa otvarajući treću međunarodnu naftnu konferenciju Energetske strategije; izazovi za naftne kompanije, koja je okupila vodeće svjetske tvrtke i stručnjake iz sektora. U Zagreb su došli predstavnici tvrtki koje vrijede više od 500 milijardi eura, a među njima su bili i vodeći ljudi Gazpromnjefta, Vitola, VTTI-a, OMV-a, MOL-a pa čak i Transnjefta. Iako je bilo puno predviđanja o kretanju cijene nafte, stručnjaci iz redova trgovaca i proizvođača sirove nafte nisu se usuglasili o tome kolike će se cijene postizati iduće godine. Dok jedan dio stručnjaka poput Marina Velana iz Vitola drži da cijene mogu ići samo prema gore te da će iduće godine dosegnuti čak i 88 dolara po barelu, traderi su uvjereni da OPEC namjerava cijene držati stabilnima odnosno na razini do 70 dolara po barelu. Argumenti trgovaca su da se zbog velike proizvodnje nafte u SAD-u ne planira eksplozija cijene crnog zlata već konsolidacija tržišta i iscrpljivanje viškova ponude, kako od visokih cijena ne bi profitirali isključivo američki proizvođači koji nisu partneri sporazuma.
U prognozama za tržište energentima do 2030. godine nema najave značajnijeg pada potražnje za naftom i plinom, unatoč promociji električnih vozila i jačanju ekološke svijesti građana. Naime, tek u razdoblju do 2025. do 2030. udio električnih automobila u novim vozilima bit će oko 40 posto što dovodi do brojke od svega 11 posto električnih automobila na europskim cestama do kraja 2030. što uz trendove povećanja prometa sugerira minimalni pad potražnje za energijom u transportnom sektoru koji troši 40 posto ukupnih energetskih potreba.
Zanimljivo je da nakon afere oko dizelskog goriva u kojoj se otkrilo da su ekološki standardi bili niži nego se propagiralo bilježi se drastičan pad potražnje za dizelskim automobilima, a izgledno je da će tako biti i u idućim godinama. U kratkom roku pak se očekuje promjena prodajne i izvozne strategije na ruskom tržištu. Tako analitičar JBC Energy, Eugene Lindell, očekuje da će Rusija dio izvoza usmjeriti prema istoku, što znači da će Europa potencijalno ostati bez 300 tisuća barela dnevno, a problem je to što će se u Europu slati manje kvalitetna nafta. Upravo zbog takvih očekivanja u budućnosti će se veći prihodi moći ostvarivati skladištenjem i blendiranjem različitih nafti, a vrlo je izgledno i da će se mijenjati pravci dobave nafte. U tom kontekstu Hrvatska ima priliku iskoristiti potencijal Terminala Omišalj ne samo zbog skladišnih kapaciteta nego kao ozbiljnog spot centra koji može opsluživati dio mediteranskog tržišta Europe. Predstavnici svjetskih tvrtki od britanskog Glencora do ruskog Gazpromnjefta isticali su da Omišalj ima potencijal te da su spremni poticati njegov dodatni razvoj.
– Naš je cilj da Adriatic spot tržište postane dominantna pozicija za trgovanje naftom na Mediteranu u srednjem roku kako bi iskoristili činjenicu da smo istok i zapad doveli u centar a to je Hrvatska- kazao je Kovačević u čijem je mandatu uloženo vise od milijardu kuna u naftovode i spremnike Janafa sto je omogućilo dodatne izvore prihoda strateškoj tvrtki. Danas Janaf ima potencijal skladištenja 1,7 milijuna milijuna kubika sirove nafte i oko 200 tisuća kubika derivata, a u tijeku su daljnja ulaganja u spremnike za derivate što je već dovoljno za ozbiljan spot centar. Hrvatska proizvodi tek 20 posto potreba s proizvodnjom oko 600 tisuća tona nafte. Cilj Hrvatske je povećati proizvodnju i smanjiti energetsku ovisnost, istaknuo je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić čiji resor priprema energetsku strategiju koja će definirati prioritete, ima za cilj optimizaciju energetskog miksa, diverzifikaciju pravaca dobave, a sam ministar istaknuo je da je u tom cilju povećanja energetske neovisnosti Hrvatske Janaf jedan od ključnih igrača.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Koji su ovo pikzibneri.
Zabranili su bušenje Jadrana jer će kao zagaditi more.
S druge strane s talijanske strane, crnogorske i albanske strane buši se na sve strane.
Ali “inteligentna” gospoda iz Hrvatske bi povećali broj tankera koji će uploviti u Jadransko more.
Napravili bi HOT SPOT za tankere na otoku Krku.
To je 50 % opasnije od bušotina jer brod se može nasukati, ili udariti u nešto dok plovi.
Platforma ne može.
A ovi pametnjakovići iz Janafa umjesto da ulažu u budućnost(nafta nema budućnosti) oni šire kapacitete.
Pa neka se pitaju zašto to Slovenci ili Talijani ne rade.
G.lupani politički nesposobni.
Nisu čuli ni za održivi razvoj niti za obnovljive izvore energije.
Uključite se u raspravu