Kvartalni bruto domaći proizvod u trećem je tromjesečju realno veći za 3,3 posto nego u istom lanjskom razdoblju, a time je devetomjesečni skor rasta dosegnuo tri posto.
Unatoč pozitivnom predznaku svih kategorija potražnje, za ostvarenje Vladinih projekcija stope rasta od 3,2 posto za 2017. bio bi potreban prilično jak zadnji kvartal. Sezonski prilagođeni i ujedno međunarodno usporedivi podaci, pak, upućuju na nešto manji rast kvartalnog BDP-a, 3,2 posto, dok je u odnosu na drugi kvartal gospodarstvo ojačalo 0,9 posto. "Makar je godišnja stopa kvartalnog rasta veća od prosjeka Europske unije u trećem kvartalu (2,5%), većina članica Unije s kojima se obično uspoređujemo ostvarila je i bolju dinamiku rasta gospodarstva.
Savić
Rast BDP-a bio bi i osjetno veći da istodobno uvoz nije skočio čak 9,5 posto.
U deset zemalja iz tog kruga u prva je tri tromjesečja zabilježen prosječan rast na razini 4,5 posto, a u Rumunjskoj je npr. BDP veći čak 6,8 posto", ističe Zvonimir Savić, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore. Kvartalni rast od 3,3 posto je, unatoč očekivanjima utjecaja dobre turističke sezone, najviše ostvaren zbog dinamičnog rasta robnog izvoza (8,9%). Potom je slijedio nastavak rasta osobne potrošnje (3,7%), dok je utjecaj izvoza usluga (s rastom od 3,2%) ipak bio nešto manji, ističe Savić.
Rast BDP-a, dodaje, bio bi i osjetno dinamičniji da istodobno nije zabilježen i znatan rast uvoza roba i usluga od čak 9,5% u odnosu na isti prošlogodišnji kvartal, čime je i doprinos neto inotemne potražnje bio negativan. Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu, reći će kako to potvrđuje da se dobar dio rastuće potrošnje, posebice u turizmu "alimentirao iz uvoza". To na neki način potvrđuju i podaci o stopama rasta bruto dodane vrijednosti (BDV), odnosno BDP-a prema proizvodnoj metodi.
2,6 %
stopa rasta BDV-a u trećem kvartalu
Rast realnog BDV-a u trećem je tromjesečju dosegnuo 2,6 posto, tj. bio je zamjetno manji od stope rasta BDP-a, a to upućuje na to da je rastu BDP-a u ljetnome kvartalu osjetno pridonio rast neizravnih poreza (u prvom redu PDV) umanjenih za subvencije. Rast turizma nije se ravnomjerno prelio na ostatak gospodarstva i to je jedna od prepreka višim stopama rasta. Primjera radi, ističe Lovrinčević, u prerađivačkoj industriji rast BDV-a je bio skromnih 2,2 posto, u poljoprivredi je čak zabilježen pad od 3,1 posto, dok je skor BDV-a građevinarstva tek simbolično pozitivan, s rastom od 0,7 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.U preliminarnom izvješću za 2Q je stajalo da je rast izvoza usluga 3.3% a u izvješću za 3Q je procjena izvoza usluga za 2Q podignuta na nemalih 8%. Tako da tek treba vidjeti na koliko će biti revidirana procjena rasta izvoza usluga za 3Q.
Osim toga ako se uspoređujemo sa drugim zemljama EU onda moramo koristiti desezonirane podatke koje koristi i eurostat. Dakle rast iznosi redom za prva tri kvartala: 3,5% 3,6% i 3,2% Što ukupno daje cca 3,4%
Uključite se u raspravu