Povodom predstavljanja nove Strategije za Hrvatsku za razdoblje 2017.-2021., razgovaramo s vodećim ekonomistom za regiju Peterom Tabakom.

Kako ocjenjujete hrvatsku ekonomiju u usporedbi sa susjednim zemljama?
Hrvatska se nakon krize vrlo slabo oporavljala sve donedavno kad je rast dosegnuo oko 3 posto. To je dobro, ali je još uvijek premalo za brzu konvergenciju. U nekim CEE zemljama vidimo rast između 3,5 i 4 posto tako da Hrvatska ima veliki prostor za napredak. Trenutačna razina investicija od oko 20 posto BDP-a je preniska za razinu razvijenosti ekonomije. Dakle, treba povećati investicije, u tome veće iskorištenje EU sredstava može puno pomoći. Privatni sektor isto treba više pridonijeti ulaganjima, no za to treba bolja poslova klima.

Naglašavate problem prezaduženosti.
Razina korporativnog duga doseže oko 90 posto BDP-a i druga je najviša u CESEE regiji nakon Bugarske. Velik dio tog duga otpada na prezadužene kompanije, oko 35 posto BDP-a (bez Agrokora). Iznimno je važno povećati efikasnost i smanjiti financijsku polugu, a to je moguće uz više vlasničkog ulaganja u te kompanije. Za početak, one moraju smanjiti svoj dug.

MMF upozorava da će bez reformi potencijalni rast pasti ispod dva posto u narednih pet godina. Koje su po vama prioriteti?
Osim ulaganja, korporativnog duga i rješavanja loših kredita, ključno je poboljšati korporativno upravljanje u državnim, ali i privatnim kompanijama. Također, poboljšati javnu administraciju, efikasnost tržišta rada kako bi se omogućilo tvrtkama da mogu zapošljavati više i u konačnici zadržavati talentirane ljude u Hrvatskoj. Vlada je svjesna mnogih od tih problema s obzirom na Nacionalni program reformi (NPR) i sada fokus treba biti na pravovremenoj implementaciji.

Može li zbog sporih reformi Hrvatska postati najsiromašnija država u EU?
Definitivno postoji rizik da će hvatanje koraka Hrvatske s ostalima usporiti ako se reforme ne provedu ili budu provedene s odgodom, no nadam se da je Vlada toga svjesna. Nismo u detalje proučavali proračunske planove, no posljednjih godina situacija je vrlo dobra, na strani prikupljanja prihoda, kao i držanja rashoda pod kontrolom. Fokus bi sada trebao biti na strukturi proračuna za snažniju potporu reformama.

Da li je Hrvatska spremna za euro?
Hrvatska će definitivno imati niz koristi od uvođenja eura, no naglasak je na procesu i 'tajmingu'. Osim financijske, zemlje trebaju postići određen stupanj realne konvergencije da ostvare maksimalne benefite od eura. Taj stupanj može se dosegnuti u srednjem roku, ali naravno puno je neizvjesnosti. Vjerujem da zato dokument eurostrategije nije ni postavio određeni rok za uvođenje eura. Ako se reforme iz NPR-a implementiraju, Hrvatska će biti puno bolje pripremljena za euro.

Strategija EBRD-a do 2021.

• Poticanje konkurentnosti privatnog sektora
• Razvijanje tržišta kapitala 
• Poticanje učinkovitijeg upravljanja u državnim i privatnim tvrtkama