Već je neko vrijeme uvriježeno mišljenje kako Hrvati najčešće emigriraju u zemlje zapadne Europe poput Njemačke i Irske, a uvođenjem eura taj bi se trend mogao promijeniti, tvrde stručnjaci.

Prema tome bi nove destinacije "trbuhom za kruhom" mogle postati zemlje poput Češke i Slovačke.

Proces uvođenja eura izvršit će daljnji pritisak na smanjenje plaća u javnom sektoru, a tu treba biti oprezan i selektivan jer može doći do daljnjeg odlijevanja kvalitetnijih kadrova iz javnog sektora, upozorenje je to Željka Lovrinčevića, analitičara Ekonomskog instituta, piše Novi list.

Lovrinčević je iznio sažetu analizu gorućih ekonomskih problema u Hrvatskoj, ustvrdivši da se javne financije stabiliziraju jer na prihodovnoj strani imamo višak od pet milijardi uslijed porezne reforme, a da se rashodna rasteretila zbog smanjenja troška kamata na javni dug koji se zanavlja po nižim stopama, što ocjenjuje dobrim.

"Ipak, privatizacija, 'outsourcing' i reformski zahvati (osim porezne reforme) su zaustavljeni, a plaće brutalno smanjene pa bi nam se moglo desiti da nam destinacije za emigriranje postanu i Češka i Slovačka, i druge zemlje koje to nikad prije nisu bile. Proces uvođenja eura izvršit će daljnji pritisak na smanjenje plaća u javnom sektoru, a tu treba biti oprezan i selektivan jer može doći do daljnjeg odlijevanja kvalitetnijih kadrova iz javnog sektora", upozorio je. 

Nadodaje kako bi njegovo rješenje bilo uvođenje sezonskog sustava cijena što bi značilo da se počne uzimati u obzir da nam je treći kvartal gospodarski najjači, zbog turizma. To bi značilo da bi u tom razdoblju cijene bile nešto skuplje, a poskupjele bi i cestarine, kao i sezonske trošarine.

Nadalje, predlaže i poskupljenje sezonske vrste usluga, da cijena vode bude viša jer se tada više troši, a to uključuje i lokalne cijene, javna poduzeća, struju, sezonsko zapošljavanje, itd.

"Javni sektor treba tu raditi što i privatni, oporezovati više potražnju koja je neelastična, a to je turistička potražnja. Što se tiče sezonskog zapošljavanja, otvara se pitanje osmišljene selektivne imigracijske politike. "Baby boomeri"  idu u mirovinu, puno mladih odlazi pa nam fali ljudi za raditi, no tu dobro treba profilirati što nam treba. Potrebno je dakle ubrzati reforme u svim ministarstvima, posebice mirovinsku i zdravstvenu, a ne čekati na suglasje, jer to vodi unedogled. Ako se za sve traži kompromis, postavlja se pitanje što će nam vlada. Treba preuzeti rizik i donijeti odluku. Mnogo je neizvjesnosti na proračunu. Pitanje je koliko će trajati slučaj Agrokor, a tu su i međunarodni arbitražni sporovi. Potrebno je definirati strateške ciljeve bar do 2025., nedostaje nam jasna vizija, jasni gospodarski ciljevi", upozorio je, a piše Novi list.