Nakon što je izvanredna uprava Agrokora Trgovačkom sudu u četvrtak proslijedila tablice s priznatim i osporenim tražbinama, izlučnim i razlučnim pravima, zahtjevima za osiguranjem sredstava te zakašnjelim prijavama, počeo je teći 8-dnevni žalbeni rok.
Premda sud tek treba donijeti pravomoćno rješenje o tražbinama, obznanjene brojke proučavaju se i provjeravaju i mimo mogućeg osporavanja. Zanimljive su, među ostalim, i s aspekta trgovanja tražbinama. Sada kad se i crno na bijelo vide pozicije, svojevrsno 'recikliranje dugova' moglo bi dodatno živnuti. To, međutim, ne vrijedi samo za tražbine prema sastavnicama koncerna već i tražbine kreditora njegovih dobavljača koji su zbog velike izloženosti Agrokoru i sami postali neuredni dužnici.
Usporedno s ponudama otkupa Agrokorovih tražbina s kojima su već neko vrijeme prisutni međunarodni fondovi rizičnog kapitala, banke su zaredale s prodajama kreditnih potraživanja od Agrokorovih dobavljača koji ih više nisu u stanju servisirati. Nakon Privredne banke koja je nedavno prodala nešto takvih kredita za to specijaliziranom investitoru, B2 Kapitalu, trenutno je u takvoj akciji Raiffeisen banka. Kako neslužbeno doznajemo, njezin je tender za prodaju tzv. NPL-ova (dio kojih su krediti nekolicini tvrtki žrtava Agrokora) prošli tjedan ušao u završnicu, a tvrdi se da su među interesentima fondovi zvučnih financijskih grupacija poput JP Morgana i Merrill Lyncha te jedan hedge fond iz Londona.
RBA, kao i većina vodećih banaka na hrvatskom tržištu ima praksu prodaje dijela loših (k tome i neosiguranih) kredita nebankarskim institucijama, kažu iz te banke podsjećajući da se to obavlja sukladno svim propisima regulatora. No, dodaju i da "u detalje koji se odnose na prodaju takvog portfelja nisu u mogućnosti ulaziti" te da "nastoje maksimalno voditi računa o individualnoj situaciji dužnika pa pored klasičnih mjera naplate proaktivno pristupaju prema klijentima u rješavanju nenaplaćenih potraživanja".
U bankama vole naglasiti upravo individualan pristup. Tako je s pojedinim kompanijama kojima je zbog Agrokora narušena likvidnost, ali je procijenjeno da imaju održiv poslovni model i platnu sposobnost dogovoreno restrukturiranje obveza, dok se kod nekih ide na prodaju. Ne odvijaju se sve po tenderima, a iz redova dobavljača čuje se kako ispod površine ima i 'prljavih predatorskih igara'.
Oni uglavnom nisu sretni scenarijima u kojima špekulativni igrači, a ne strateški investitori postaju oni koji presuđuju o sudbini niza domaćih kompanija. Zbog toga je i na nedavnom velikom sastanku dobavljača Agrokora otvoreno i pitanje bi li se u budućim prodajama potraživanja, koje se odvijaju uz goleme diskonte, moglo ishoditi da se prvo kontaktira same dužnike te im se omogući da uz istu ili bolju cijenu iznađu načina da sami ili uz pomoć strateškog partnera otkupe potraživanje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.TORNOS, mi “neokolonija” već jesmo. Samo sto to koloniziranom stanovnistvu jos nije doslo do svijesti. A dobar dio se vec preprodao inozemnom establišmentu. Koji lobira raspad svega što je hrvatsko, domaće.
Evidentno su šiljili po našoj brodogradnji. Sada pucaju na demontažu građevinaca.
Maloprodaju su preuzeli stilskim vježbama. Jasno, uz pomoć domaćih politikanata, redom rasprodane ergele potomaka nekadašnje, propale ideologije o “konačnoj istini”.
..sjećam se nekog hedge fonda iz Londona na Kaštelanskim staklenicima koji je nabio cijenu
dionice preko 7.000 kuna…..a onda famozno …nestao s popisa dioničara…
tornos – da je on znao i bi osposoban ne bi pao u te probleme!!!! jednostavno, zar ne? svatko voli kupiti jeftino a prodati skuplje samo je pitanje sposobnosti i da li imaš para ( normalno uz znanje i poslovnu procjenu ). ljudi se za to školuju na vrhunskim fakultetima a ne prepisuju i kupuju diplome!!! ( i pretežno su iznad prosječni u klasi – čisti petičari s harvarda, MIT-a, oxforda a ne s prometnog faksa i menađment škole katarina zrinski i bleda )
Trgovanje dugovima je sve samo ne legalna rabota!!!primjer: nakon 25 godina poduzetništva i 1000 zaposlenih djelatnika, vlasnik i direktor tvrtke 2008 godine zapada u teškoće! Tržište se urušilo, obustavljena dobava plina koji je koristio kao glavni energent,stisnule ga banke za okvirnim kreditima koje su obustavile, poskupilo tržište sirovina ect.
Što čini jedna banka kao najveći vjerovnik? Prodaje tražbinu njegovu konkurentu i to za 10% vrijednosti. Kada bi i ako bi banka tu tražbinu po toj cijeni prodala njemu pod uvjetom da pronađe strateškog partnera, danas bi on još uvijek funkcionirao sa manjim vlasničkim udjelom i svih 1000 zaposlenih.
Njegov konkurent zadržao je samo 250 djelatnika i pretvorio tvrtku u proizvodni centar, dozirajući prihod i rashod tvrtke!
Otvara se pitanje: postajemo li mi periferija EU-a i neokolonija samo i isključivo iz razloga poslovne filozofije i poslovne politike komercijalnih banaka????!!!!
Uključite se u raspravu