Poslovni dnevnik i Večernji list prije tri su godine s ciljem upoznavanja javnosti sa Smart City inicijativama u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama, dostupnim tehnološkim rješenjima te relevantnim znanstvenim istraživačkim radovima pokrenuli projekt Pametni gradovi – gradovi budućnosti. Riječ je o polugodišnjem projektu u sklopu kojega se kroz novinske priloge promovira izvrsnost i inovativnost Smart city rješenja implementiranih u hrvatskim i europskim gradovima, a samim time i podiže kolektivna svijest o važnosti razvoja novih tehnoloških, organizacijskih i logističkih rješenja. 

Završnu fazu projekta svake godine predstavlja konferencija koja se ove godine održava 9. i 10. studenoga na Međunarodnoj zračnoj luci Franjo Tuđman. Da je tema pametnih gradova aktualna i važna pokazuju ne samo brojni inozemni primjeri izvrsnosti, već i podaci Financijske agencije (Fine) koji pokazuju da su poduzetnici u pet hrvatskih gradova istaknutih po primjeni pametnih rješenja, i to Zagrebu, Puli, Labinu, Ivancu i Umagu, zaslužni za više od polovice novostvorene vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu.

Ukupno je u tih pet gradova aktivno više od 39 tisuća poduzetnika, a oni su 2015. godine ostvarili 94,5 milijardi kuna novostvorene vrijednosti. Upravo je to jedan od razloga zbog kojeg Poslovni dnevnik i Večernji list tim gradovima dodjeljuju nagrade, u pet kategorija koje uključuju pametnu tehnologiju, upravu, sport, energetiku, okoliš i mobilnost. Ove je godine uvedena i novost, pa će se tako nagrade uručiti i tvrtkama koje su se na tržištu ističu svojim inovativnim i pametnim rješenjima. Na natječaj Pametnih gradova svake se godine mogu prijaviti predstavnici hrvatske lokalne uprave i samouprave, kao i predstavnici drugih poslovnih i administrativnih jedinica osnovanih ili u vlasništvu lokalnih uprava te nominiranih s njihove strane. Kriteriji koje pojedini projekt da bi bio ocijenjen pozitivno mora zadovoljiti podrazumijevaju inovativnost, socijalni utjecaj i primjenjivost.

Dobra praksa
Naime, svaka od odabranih praksi mora dokazati novi pristup rješavanju problema.  Navedeno promatra u kojem su odnosu nove ideje, rješenja ili tehnologije uvedene u redovne poslovne procese, odgovara na pitanje jesu li stvorena nova ili drugačija rješenja koja zadovoljavaju nove ili dosad neartikulirane potrebe te jesu li stvorena rješenja koja zadovoljavaju stare korisnike i potrebe na nov način. Što se tiče utjecaja na društvo, ovdje je važno da projekt svojim rješenjem obuhvaća što širi krug korisnika ili što veći obujam potencijalnih koristi.  Radi se, zapravo, o analizi u kojoj mjeri odabrano rješenje uklanja problem ili postiže željene učinke, odnosno za koliki je postotak korisnika problem uklonjen, za koliko je ubrzano ili skraćeno vrijeme potrebno za obavljanje posla te kolike su proračunske uštede.

Nadalje, kriterij primjenjivosti nalaže da odabrana praksa mora biti pogodna za primjenu u drugim jedinicama lokalne samouprave. Ovdje se gleda u kojoj se mjeri praksa može koristiti u drugim jedinicama lokalne samouprave i uz kolike izmjene te ulaganja, kao i u kojem roku je odabranu praksu moguće prilagoditi za primjenu u većem broju jedinica. Prošle, 2016. godine u kategoriji pametnijeg obrazovanja nagrađen je grad Zagreb s projektom Startup Factoryja. Riječ je o prvom javno financiranom 'no equity' programu ove vrste na području Grada Zagreba i šire kojim se nastoje riješiti problemi nedostupnosti bespovratnih sredstava za startup poduzetnike.

Bez ulaska u vlasništvo njihovih tvrtki, u najosjetljivijoj fazi razvoja, na ovaj se način doprinosi daljnjem razvoju smart City turizma na području Grada Zagreba, ali i šire.Za pametniji turizam nagrađena je Pula i to zahvaljujući projektu WILDSEA Europe koji malim i srednjim poduzetnicima pruža mogućnost dodatne afirmacije na tržištu. Prvenstveno se pri tome radi o mladoj populaciji poduzetnika kojima se otvara niz mogućnosti kreiranja novih sadržaja uz visoku razinu brige za okoliš i održivost ekosustava. Grad Labin je za provođenje energetske obnove u zgradarstvu nagrađen u kategoriji pametnije energetike. Prva fasada u Labinu u trenutku nakon uvođenja upravljanja višestambenim zgradama, obnovljena je još 2005., od kada traje postupak obnove, a od 2009. do 2014. obnovljene su 34 zgrade.

Za poduzetnike i zajednicu
Pobjednik pametnije uprave u 2016. je bio grad Ivanec, i to zbog kreiranja okvira za modernu politiku koja podupire poduzetništvo, usmjerava i pomaže industriju kako bi bila spremna za suočavanje s novim izazovima i rastućom konkurencijom.  Njihovo rješenje Projektnog ureda Grada Ivanca tada je ocijenjeno kao ono od kojeg uz izravnu korist za poduzetnike, neizravnu ima i cijela lokalna zajednica i njezino gospodarstvo.

Umag je, pak, proglašen najboljim u području zaštite okoliša.  Smart city – green city 2010.-2020 naziv je njihova pobjedničkog projekta koji podrazumijeva plinifikaciju grada, odgovorno gospodarenje otpadom, zaštitu otpadnih voda na 3. razini, postupno uvođenje održive i ekološke komunalne infrastrukture, smanjenje ispušnih plinova, korištenje obnovljivih izvora energije, sanaciju starih odlagališta otpada i izgradnja suvremene sortirnice te ekološko osvješćivanje građana.  U 2015. godini nagrada za pametniju mobilnost otišla je u ruke Koprivnici i njihovom projektu Civitas Dynamo kojim je ovaj grad postao predvodnikom elektromobilnosti u Hrvatskoj. Riječ je o strateškom planiranju i usmjerenosti na rješavanje nedostatka javnog prijevoza što je čest problem manjih gradova.

Energetska učinkovitost posebno je izražena u ovom projektu, i to uvođenjem elektromobilnosti jer je Koprivnica uspostavila car – sharing uslugu za električna vozila zaposlenika gradske uprave. Usto, razvijena je i infrastruktura brzih punionica za električna vozila. Pobjednikom kategorije pametnije zajednice proglašen je Dubrovnik i njihov projekt Smart City 2020. U sklopu njega održana su brojna natjecanja i edukacije, organizirano je natjecanje CityOS Hackathon Dubrovnik 2015, s IT temom ­ Smart City. Nadalje, udruga FUTURA je u 2014. organizirala više od 40 radionica programiranja, a pokrenut je i projekt 'Centar robotike'. Kao pilot projekt, među prvima u Europi, Dubrovniku je ugradio i pametnu LED svjetiljku s integriranim multifunkcionalnim senzorskim sklopom.

Podrška mladima
Unutar kategorije pametnije ekonomije najboljim je proglašen riječki projekt Startup inkubatora za mlade, pokrenut u veljači 2013. godine. Mladima je u Startupu osigurana besplatna mentorska i savjetodavna pomoć u postavi poslovnog modela i izradi poslovnog plana. Startup je u tri generacije imao 122 korisnika koji su radili kroz 47 timova kao nositelja poslovnih ideja i stvorio je mrežu od 27 mentora, stručnjaka i poduzetnika spremnih dijeliti znanje i iskustvo.

Četvrta generacija je započela proces inkubacije početkom svibnja 2015. i imala je 48 korisnika organiziranih u 16 timova.Grad Jastrebarsko iste je godine proglašen gradom s najpametnijom upravom, i to zahvaljujući projektu E – ceste online kojim je osigurano kvalitetnije rješavanje problema građana u svakodnevnom radu lokalne uprave te uspostava efikasnijeg sustava upravljanja i održavanja nerazvrstanih cesta.Za pametniji okoliš 2015. godine nagrađena je Pleternica i to zbog odluke o gradnji manje hidroelektrane, odnosno inovativnog pristupa korištenju obnovljivih izvora energije i postojećih prirodnih resursa rijeke Orljave.

Hidroelektrana snage 220 kilovata 2014. je godine proizvela više od 965 tisuća kilovata električne energije te je ostvaren prihod od više od 806 tisuća kuna, što predstavlja pokriće od 95 posto troškova energije javne rasvjete Pleternice i svih pripadajućih 37 naselja.Još jednom i ovogodišnje je izdanje konferencije Pametnih gradova nova prilika da se u prvi plan stave novi ponajbolji lokalni primjeri implementacije rješenja iz Smart city sektora te da se najzaslužnijima za njihovo provođenje dodijele priznanja, kao što je i za informiranje javnosti o napretku transformacije prema održivoj urbanizaciji.