Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), javni dug Hrvatske iznosio je krajem srpnja 288,6 milijardi kuna, što je oko 400 milijuna manje nego u srpnju lani, a u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) procjenjuju da bi se do kraja godine njegov udio mogao spustiti na 80 posto BDP-a.

U osvrtu na nedavno objavljene podatke HNB-a, analitičari HGK ističu da su pozitivne tendencije u kretanju javnog duga nastavljene i u srpnju, kada je iznos duga bio za 0,1 posto manji nego u istom mjesecu prošle godine.

Pritom je unutarnji dug povećan za 4,8 posto, na 185,8 milijardi kuna, dok je inozemna komponenta duga smanjena za 8 posto, na 102,8 milijardi kuna.

Od kraja prošle godine do kraja srpnja ove godine javni je dug ukupno smanjen za 435,4 milijuna kuna, pri čemu je domaća komponenta duga povećana za 5,2 milijarde kuna, dok je inozemni dug smanjen za 5,6 milijardi kuna.

"Pri nastavku gospodarskog rasta i boljim rezultatima ostvarivanja državnog proračuna od prvotno planiranog, očekujemo da će se udio javnog duga u BDP-u na kraju ove godine spustiti na razinu od oko 80 posto, što će povoljno utjecati na vjerojatno poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje, ali i poduprti intencije strategije uvođenja eura u Hrvatskoj, smanjujući makroekonomske neravnoteže i time djelujući na spremnost zemlje za ulazak u tečajni mehanizam ERM II", navode analitičari HGK u osvrtu, objavljenom u četvrtak.

Usporedbe radi, na kraju lipnja udjel javnog duga u BDP-u iznosio je 81,9 posto.

U HGK ocjenjuju da pozitivna kretanja u razini proračunskog manjka, pri čemu je na razini opće države prema metodologiji GFS 2001 u prvom polugodištu zabilježen čak i proračunski višak, i nastavak vođenja ekspanzivne monetarne politike, koja kamatne stope drži na povijesno niskim razinama, predstavljaju povoljan okvir za smanjenje razine javnoga duga.

Kako dodaju, fiskalni saldo umanjuje potrebu za novim zaduživanjem, a niske kamatne stope omogućuju refinanciranje postojećeg duga po znatno povoljnijim uvjetima.

Uz to, smanjenje premije rizika za Hrvatsku približava razinu kamatnih stopa u zemlji s onima u okružju, pa se država u sve većem obujmu zadužuje na domaćem financijskom tržištu umanjujući time rizike povezane s inozemnim financiranjem, posebno tečajni rizik, zaključuje se u analizi HGK.

Prema procjenama Vlade, objavljenim u četvrtak prilikom predstavljanja državnog proračuna za 2018. godinu, na kraju ove godine udio javnog duga u BDP-u mogao bi pasti na 79,8 posto. U idućoj godini očekuje se, pak, pad duga na 76,6 posto, u 2019. na 73,4, a u 2020. na 69,5 posto BDP-a.